U listopadu otvaramo izložbu Ignjata Joba

Ignjat Job, Autoportret, 1931., Galerija umjetnina Branko Dešković, BolIGNJAT JOB (1895.-1936.), RETROSPEKTIVA

13. listopada 2016. – 8. siječnja 2017.

Galerija Klovićevi dvori za listopad 2016. godine priprema retrospektivnu izložbu slikara Ignjata Joba, jedne od najznačajnijih figura hrvatske moderne umjetnosti. Osamdeset godina od umjetnikove smrti i devetnaest godina od posljednje retrospektive u Zagrebu izložbom želimo skrenuti pažnju na najbolje iz opusa ovoga umjetnika što je „slikao i stradavao sa slikarstvom“, opusa koji je razasut po brojnim muzejima i galerijama, ali velikim dijelom zastupljen i u privatnim zbirkama u Hrvatskoj i Srbiji.

Jobov slikarski opus broji oko 250 poznatih slika u ulju, a najstarije potječu iz 1917. godine. Većina slika nastala je u vremenskom rasponu od kraja 1928. do jeseni 1935. godine, kada Job umire izmučen tuberkulozom. U tom zgusnutom vremenu slikar je radio grčevito, shvaćajući slikanje kao euforičnu i čisto instinktivnu reakciju na zbivanja iz svoje bliske stvarnosti. Njegovi su motivi vrlo jednostavni: to su prizori iz svakodnevnog života u malim mjestima mediteranskog podneblja. Moglo bi ih se shvatiti kao svojevrsnu kroniku punu živopisnih zapažanja. No, Job nema u svojim slikama nema namjeru pripovijedati priče iz svoje svakodnevice, već pažnju usmjerava u dublja i slojevitija zbivanja slike, u njezinu kolorističku masu koja svojim pulsacijama djeluje na promatrača. Grgo Gamulin, najbolji poznavatelj Jobova slikarstva u njegovu slikarstvu prepoznaje „spontani ekspresionizam“.

Ignja Job, Molitva, 1927.28., Galerija umjetnina Branko Dešković, BolU naglašeno ekspresionističkim tendencijama, koje su bile raširene u hrvatskoj umjetnosti u drugoj polovici 20-tih i prvoj polovici 30-tih godina, mjesto i uloga Ignjata Joba iznimno su značajni. Njegovo slikarstvo kasnog razdoblja puno je snažne emocionalnosti koja izrasta iz orgijastičkog i tragičnog životnog osjećanja…

Galerija Klovićevi dvori uložila je velik trud kako bi uspjela posuditi i slike koje se čuvaju u muzejima Republike Srbije te neke iz privatnih kolekcija koje kod nas nikada nisu bile izlagane.

Zbog svega toga uvjereni smo da je ovoj retrospektivi zajamčena puna pozornost kako stručne javnosti tako i najšire publike te da će njezino uprizorenje biti vrhunski umjetnički doživljaj u Zagrebu.