Popratna događanja uz izložbu „Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.“

Popratna događanja uz izložbu „Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.“

 

28. veljače 2017. u 13h – PROMOCIJA KATALOGA IZLOŽBE

– Promocija kataloga i vizualnoga identiteta

– Promotori i recenzenti kataloga: akademik Tonko Maroević, dr.sc. Petar Prelog

– Autori vizualnog identiteta: Bachrach & Krištofić

U prigodi promocije najavit će se serija popratnih događanja, predavanja i stručnih vodstava, te projekcija filmova, a ravnatelj Galerije Klovićevi dvori izvjestit će javnost o pozivu Galerije Belvedere za održavanje izložbe u Beču.

2.3.2017. u 17.00 sati, 2. kat
Stručno vodstvo po izložbi – dr. sc. Irena Kraševac, autorica izložbe
Vodstvo će biti koncentrirano na uvodnu dionicu izložbe: Veze Zagreba i Beča na prijelazu iz 19. u 20. stoljeća te na opus Ivana Meštrovića u kontekstu bečke moderne

7.3. 2017. u 19.00 sati, 2. kat
APEL ZA SPAS – Joško Zaninović i Antonia Tomić
Meštrovićevo Vrelo života nekad u Palači  Wittgenstein u Beču danas u Gradskom muzeju, Drniš
Pedesetih se godina prošlog stoljeća rušila ratnim bombardiranjima oštećena Wittgensteinova palača, a nasljednici su rasprodavali dio umjetnina. Tako je Meštrovićevo Vrelo života dospjelo na dražbu kod nekoga bečkog antikvara, a vijest o tome Meštrovićev je poznanik Rudolf Sieber javio umjetniku u Sjedinjene Američke Države. Nakon niza dogovora i pregovora oko sudbine reljefa koji je, uzidan u zid predvorja palače, bio pošteđen ratnih devastacija, Meštrović ga je odlučio otkupiti u vlastitom trošku za 2000 dolara i pokloniti zavičajnom Drnišu, uz uvjet da općina Drniš materijalno potpomaže njegova sina Tvrtka. Vrelo života svečano je otkriveno u Drnišu 25. kolovoza 1957. kao javni spomenik. O današnjem stanju i načinima devastacije i sanacije govorit će ravnatelj Gradskog muzeja Drniš, Joško Zaninović i kustosica Antonia Tomić.

9.3.2017. u 17.00 sati, 2. kat
Stručno vodstvo po izložbi – Petra Vugrinec, autorica izložbe
Vodstvo će biti koncentrirano na slikarstvo te formalne i sadržajne poveznice i razlike Hrvatskog salona i bečke Secession.

16.3.2017. u 17.00 sati, 2. kat
Stručno vodstvo po izložbi – Darija Alujević, autorica izložbe
Vodstvo će biti koncentrirano na hrvatske kipare i umjetnice  koji su se formirali u Beču na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće te ostvarili vrijedne opuse i zapažene karijere u Zagrebu i Beču

23.3.2017. u 17.00 sati, 2. kat
Stručno vodstvo po izložbi – dr. sc. Marina Bagarić, autorica izložbe
Vodstvo će biti koncentrirano na protagoniste i naručitelje novoga stila što se manifestirao u arhitekturi i primijenjenoj umjetnosti Zagreba na prijelazu iz 19. u 20. stoljeća.  Biti će riječi o stilskim podudarnostima u stvaralaštvu bečkih i zagrebačkih arhitekata.

28.3. 2017. u 19.00 sati, 2. kat
Mali K&K razgovori – Milana Vuković Runjić i Danijel Rafaelić
Razgovori na temu bečkih fenomena – književnost

1.4.2017. u 12.00 sati, predavaona /atrij
ŠPICA –Zagrebačke kavane oko 1900.
Iako ih više gotovo i nema, o  kavanama se često govori  vjerojatno stoga što su  jedan od simbola modernih vremena, razdoblja koji je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće obilježilo europsku kulturu kao i našu suvremenost. Vratiti se u to vrijeme moderne i njenih izazova, prije svega zagrebačke ali i bečke, promatrati je iz kavanskog kuta, tema je predavanja Zagrebačke kavane oko 1900.
Ines Sabotič je povjesničarka, stekla je zvanje izvanredne profesorice na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, gdje trenutno obnaša i dužnost prorektorice za nastavu. Napisala je doktorsku disertaciju na temu zagrebačkih kavana i krčmi oko 1900 koju je obranila na sveučilištu Paris I – Panthéon-Sorbonne.
*posjetitelji predavanja moći će kušati Zagrebačku kavu i Sacher tortu na način kako su se nekada pripremali.

7.4.2017. u 19 sati, 2. kat
Mali K&K razgovori – Milana Vuković Runjić i Daniel Rafaelić
Razgovori na temu bečkih fenomena – psihoanaliza

11.4.2017. u 19.00 sati, predavaona
dr.sc. Katarina Nina Simončič – Kultura odijevanja u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće – utjecaji Beča na Zagreb i obrnuto
Predavanje će se posvetiti odnosu umjetnosti i mode, uzajamnim utjecajima Zagreba i Beča, u cilju rekonstrukcije zagrebačke mode na prijelazu iz 19. u 20 stoljeće. Bilo je to razdoblje u kojem je ključnu ulogu u promicanju mode imala žena. Pred kraj 19. stoljeća svojim odjevnim kodom simbolizirala je suprugovu financijsku moć, dok je kruti korzet odraz njezine političko-društvene sputanosti. U ozračju borbe za emancipaciju i prava, ženska moda nadahnjuje se novim pristupom, preuzetim iz umjetničkih krugova pod vodstvom Gustava Klimta i Henryja van der Veldea. Njihova zalaganja, pridonijela su oslobođenju i afirmaciji tijela kroz novi odjevni oblik – reform haljinu. Na predavanju, nastojat će se analizirati načini asimilacije odjevne reforme u zagrebačkoj modi, te ukazati na hrvatski modni doprinos kako bečkoj metropoli tako i globalnom modnom tržištu. 

Dr.sc. Katarina Nina Simončič, docentica je na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje kolegije iz Povijesti mode i odijevanja. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjeku za povijest umjetnosti, doktorirala je s temom Kultura odijevanja u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Autorica je nekoliko publikacija posvećenih istraživanju kulture odijevanja i predstavljenih na znanstvenim konferencijama u Firenzi, Bukureštu, Oxfordu, Dubrovniku, Ljubljani, Milanu, Bihaću, Kopenhagenu, Helsinkiju, Sydneyu i Valenciji.

25.4.2017. u 19.00 sati, 2. kat (ODGOĐENO!)
Mali K&K razgovori – Milana Vuković Runjić i Daniel Rafaelić
Razgovori na temu bečkih fenomena – Žena

2.5.2017. u 19.00 sati, 2. kat 
dr.sc. Nada Bezić – Glazbeni život Zagreba i Beča na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće
Blagoje Bersa (1873-1934) najznačajniji je predstavnik glazbene moderne u Hrvatskoj. Nakon školovanja u Zagrebu odlazi na studij u Beč gdje diplomira 1899. godine. U Beču će živjeti od 1903. do 1919. i tamo stvoriti ponajbolji dio svojeg opusa, između ostalog i obje opere: Oganj (1911) i Postolar od Delfta (1914) te antologijsku popijevku Seh duš dan (1918). Bio je suvremenik velikih bečkih glazbenika, Gustava Mahlera i Arnolda Schönberga, a koncertne dvorane pružale su mu priliku za upoznavanje druge tada suvremene glazbe. Po povratku u Zagreb dao je značajan doprinos razvoju hrvatske glazbe kao profesor kompozicije i instrumentacije na Muzičkoj akademiji.

Nada Bezić od 1988. radi u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu kao voditelj knjižnice i urednik izdanja (mjesečno glasilo HaGeZe, projekt Sabrana djela Blagoja Berse i dr.).
Doktorirala je muzikologiju s temom Glazbena topografija Zagreba od 1799. do 2010. Autorica je nekoliko knjiga, od kojih je posljednja Glazbene šetnje Zagrebom, i tridesetak znanstvenih te brojnih publicističkih članaka. Povremeni je vanjski suradnik Hrvatske radiotelevizije,  ove godine s ciklusom emisija na Trećem programu Hrvatskog radija. Bila je suradnik međunarodnih muzikoloških projekata, sudjelovala je na tridesetak znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Postavila je više izložbi s temama iz povijesti hrvatske glazbe. Glavna područja istraživanja: povijest HGZ-a i glazbeni život Zagreba u 19. i 20. stoljeću, popisi djela hrvatskih skladatelja. Počasni je turistički vodič specijaliziran za glazbeni Zagreb.
informacije

AUTORSKA STRUČNA VODSTVA PO IZLOŽBI

Održavaju se četvrtkom u 17.00 sati. Za vodstvo se zbog ograničenih grupa i velikog interesa potrebno najaviti. Vodstvo je besplatno, a prisustvovati možete uz kupljenu ulaznicu.

Prijava na broj: 01 48 51 926 ili e-mail: prodaja@gkd.hr

Na dane kada su stručna vodstva, 9. 3. , 16. 3. i 23. 3. neće biti moguća besplatna vodstva bez najave.

PREDAVANJA I DISKUSIJE

Održavaju se utorkom u 19.00 sati u prostoru izložbe na 2. katu Galerije Klovićevi dvori.  Prisustvovati predavanju može svatko uz predočenje kupljene ulaznice za izložbu.