Josip Restek: Krajolik – od forme do enformela

JOSIP RESTEK

Krajolik – od forme do enformela

Izložba u povodu stogodišnjice umjetnikova rođenja

Otvorenje izložbe 9. 5. 2015. u 12 sati, Kula Lotrščak

1Umjetniku u čast, a sve kako bismo dostojno obilježili stotu obljetnicu rođenja slikara, grafičara i restauratora Josipa Resteka, umjetnika čija djela pohranjujemo u Galeriji Klovićevi dvori, priredili smo interpretacijsku izložbu grafika pod nazivom „Krajolik. Od forme do enformela“. Izložbu kojom se Restekov opus neće podastrijeti u cijelosti jer to je već učinjeno, 1985. godine u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu te 2003. godine u Galeriji „Vjekoslav Karas“ u Karlovcu i Galeriji Klovićevi dvori, već ćemo pokušati izdvajanjem samo jednoga tematskog segmenta naglasiti ono što nam se čini i danas, više od četvrt stoljeća nakon umjetnikove smrti, aktualnim i bitnim. U ne odveć selektivnom, već više intuitivnom izboru, koji je dakako prilagođen i prostoru kule Lotrščak, ukazat ćemo na Restekovu intimnu evoluciju stilskog izričaja – od forme do enformela koja je najvidljivija upravo u krajolicima „toj opsesivnoj temi hrvatskoga slikarstva“ kako je nazivlje dr. Ivanka Reberski u tekstu „Alternativni krajolici, 50-e i 60-e“ (str.12) istoimene izložbe održane u Umjetničkom paviljonu 2009. godine (…)

13(…)Donacija Gradu Zagrebu od 410 umjetničkih djela koja je zahvaljujući umjetnikovoj supruzi Blanki Restek, kao i zalaganju povjesničarke umjetnosti Biserke Rauter Plančić darovana Zagrebu i smještena u Galeriji Klovićevi dvori omogućava nam praćenje Restekova stilskog razvoja od samih početaka u četrdesetim godinama prošloga stoljeća do djela na nastalih na kraju stvaralačkoga puta pred završetak umjetnikova života: od konkretnoga slikarstva i figurativnoga realizma, kada je umjetnik svoj put tražio inspirirajući se nacionalnim folklorom, temama iz vlastita okruženja rodnoga Volavja i Jaskanskoga kraja, ali i motivima sa studijskih putovanja po Italiji i Francuskoj, preko oslobađanja forme kroz ekspresionističke morfološke intervencije u pejzažu, pa sve do lirske apstrakcije, kada motivikom napušta ovozemaljske i ovovremenske teme apstrahirajući pojavnost do kozmičkih vizija. Restekov opus odražava i dominantne tendencije hrvatske grafičke umjetnosti druge polovine XX. stoljeća. Majstorsko poznavanje grafičkih tehnika u varijantama visokog, dubokog i plošnog tiska, te njegovo kontinuirano propitivanje novih tehnologija izvedbe, posebice u zahtjevnoj juvigravuri, kao i brojne nagrade i priznanja koje je za svoj rad u grafičkome mediju primio čine ovu donaciju višestruko značajnom, ne samo za povjesničare umjetnosti i likovne kritičare, već i za umjetnike, posebice studente kojima može poslužiti kao riznica za buduće umjetničke okušaje (…)

 

2ŽIVOTOPIS

Josip Restek rođen je 7. ožujka 1915. godine u Volavju kraj Jastrebarskog. Godine 1940. diplomirao je slikarstvo, a godinu potom kod profesora Artura Schneidera, Grge Novaka, Viktora Hoffillera završava i studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Završivši specijalku za grafiku kod profesora Tomislava Krizmana 1941. godine, počinje se intenzivnije baviti grafičkim oblikovanjem.  Od 1950. do 1973. radi na Školi za primijenjenu umjetnost u Zagrebu u početku na studiju slikarskih tehnika a kasnije na grafičkom odsjeku. Tijekom pedesetih godina sa suprugom Blankom svake godine u ljetno doba putuje u Pariz, gdje se uzdržavaju povremenim poslovima te u društvu Slavka Kopača posjećuju galerije i muzeje. Od pedesetih godina nadalje redovito izlaže na skupnim i samostalnim izložbama. Sedamdesetih je godina bio više puta nagrađivan: godine 1970. Accademia internationale Tommaso Campanella imenuje ga za člana “honoris causa” s diplomom i srebrenom medaljom, na VI. i VII. ličkim analima u Gospiću dobiva Plakete za grafiku, godine 1972. odlikovan je Ordenom rada sa srebrenom zvijezdom, godine 1979. otkupnom nagradom na IV. izložbi jugoslavenskog portreta u Tuzli, godine 1980. Accademia Italia delle Arte e Lavori imenuje ga akademikom sa zlatnom i 1982. godine Zlatnom medaljom Accademie Italia delle Arte e del Lavoro u Salsomaggiore Terme. Od 1973. do umirovljenja 1982. godine djeluje kao profesor na Višoj grafičkoj školi u Zagrebu, predaje grafičko oblikovanje i likovno grafičku kulturu te za potrebe nastave objavljuje udžbenik Osnove grafičkog dizajna (1975), u kojem sabire grafičke elemente i njihov vizualni doživljaj i Tabelarni pregled likovno – grafičke kulture (1976). Godine 1978. u rodnoj kući u Volavju organizira stalnu izložbu slika i grafika Josipa Resteka. Sredinom osamdesetih priprema prvu retrospektivnu izložbu, koja je bila postavljena u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu od 5. do 31. ožujka 1985. godine. Umro je u Zagrebu 13. svibnja 1987. godine

 

Autorica izložbe: Petra Vugrinec

Galerija Klovićevi dvori posebnu zahvalnost duguje gospođi Blanki Restek na donaciji umjetnikovih djela Gradu Zagrebu koju pohranjuje, te zahvaljujući kojoj možemo prirediti izložbu. Zahvalnost dugujemo i umjetnikovoj nećakinji Ivani Durinović Bello na svesrdnom zalaganju i pomoći oko priprema izložbe.

Katalog izložbe: Josip Restek