Zdenko Bašić: Vjetrove sjene

Kvatri, iz Sjeverozapadnog vjetra

Zdenko Bašić
Vjetrove sjene
14. 12. 2017. – 28. 1. 2018.

Autorice i kustosice izložbe:
Koraljka Jurčec Kos i Danijela Marković

Otkada je prije desetak godina, 2006. godine Galerija Klovićevi dvori pokrenula projekt Hrvatskog biennala ilustracije Zdenko Bašić njegov je sastavni dio uz nemali broj drugih autora poput Zvonimira Baloga, Ivana Gregova, Ivane Guljašević, Marsele Hajdinjak,  Marijane Jelić, Ane Kadoić, Dubravke Kolanović, Sanje Pribić, Voje Radoičića, Danijela Srdareva, Tomislava Tomića, Tomislava Torjanca, Manuele Vladić Maštruko, Pike Vončine, Ive Višošević i dr. koji su podjednakim žarom svojim prijavama uvijek iznova podupirali novoutemeljenu manifestaciju.

U svojih je šest sudjelovanja na izložbama biennala Bašić nagrađen dva puta – prvi put na Prvom biennalu drugom nagradom žirija te na posljednjem, Šestom biennalu na kojem je osvojio Grand prix / Veliku nagradu povodom čega i nastaje ovogodišnja samostalna izložba.  No, to nije prvi put da Bašić izlaže u Galeriji Klovićevi dvori. Vrlo je zapažena bila njegova opsegom mala, no bajkovitošću scenografije začudna, čak ne izložba, već scenografska instalacija postavljena u predvorju Galerije 2011. godine prilikom predstavljanja knjige Sjeverozapadni vjetar.

Đurđica, iz Sjeverozapadnog vjetra

Upravo su njegove autorske slikovnice, Sjeverozapadni vjetar: o vilenjacima i elementarnim bićima sjeverozapadnog dijela Medvednice pa do Samoborskog gorja  (2011., Planetopija) te Mjesečeve sjene: o vješticama i pričama noćnih sati sjeverozapadnog dijela Medvednice i Samoborskog gorja  (2013., Planetopija) posebnost njegova kreativnog stvaranja. Iako je primarno likovni umjetnik – ilustrator, a po obrazovanju grafički dizajner, Zdenko Bašić u ovim je knjigama uz to i autor teksta. Taj književno-likovni pristup svojevrsni je gesamtkunstwerk i podsjeća na rad velikoga pisca i ilustratora Zvonimira Baloga (pobjednika prethodnog Petog biennala).  U konačnici taj rad rezultira ne samo knjigom kao zasebnim djelom, već ideju razvija dalje te knjiga postaje predloškom za novo umjetničko djelo – film. Stoga je iz oba aspekta – književnog i likovnog – vrijedno promotriti njegov rad.

Ako za početak proučimo njegov rad s književnog gledišta, s kojim ga na prvi spomen kao likovnog umjetnika izravno ne povezujemo, zapazit ćemo nekoliko zanimljivosti.

Steampunk, War of the Worlds

Prostor u kojem se sve o čemu piše odvija naznačen je već u naslovima. Radi se o prostoru Bašićeva djetinjstva, njegova rodnog zavičaja, mjestima u kojima je odrastao – Medvednici i Samoborskom gorju. Svijet u kojem svi ti likovi žive svijet je prirode – šuma, izvori i potoci, polja i rijeke, zemlja i voda, bilje i njegovo korijenje. Taj svijet je i mističan, tajnovit, čaroban, bajkovit, magičan, onostran. Njime vladaju mir i tišina, a nastanjuju ga vile i vilinski narod, vještice i coprnice, vilenjaci, vukodlaci i patuljci, vilovnak, suđenice, nevidinčići, kvatri, mraki, mraz, Mura, Mračnak, jagari, pesiglavci, raznovrsno bilje koje ima dušu – visibabe, zvončići, zumbuli, kukurijek, jaglac, đurđice, djetelina… Bašićev narativ je takav da uvijek piše o prošlom i u prošlom vremenu s referencom na suvremenost koja se krije u izboru i načinu preuzimanja motiva. Tu velikog zapleta ni dramatičnog vrhunca i raspleta nema. On se već dogodio, a njegov je rezultat svijet u kojem danas živimo, svijet koji ˝iza zastora od gradskih svjetala i ulične buke˝ ne umije više slušati, čuti ni razumjeti ni mir, ni tišinu, ni vjetar ni njegove priče.

Vjetar počinje govoriti, iz Mjesečevih sjena

Iz likovnog pak kuta gledano Zdenko Bašić slijedi klasičan put. U Zagrebu pohađa Školu primijenjene umjetnosti i dizajna, Odjel grafičkog dizajna, a potom upisuje Akademiju likovnih umjetnosti gdje je na Odsjeku za animirani film i nove medije u klasi profesora Darka Kreča diplomirao 2005. godine desetominutnim lutka filmom Priča o snijegu – Anđeli u snijegu za koji je dobio priznanje kao najbolji diplomant godine. Otada kontinuirano i predano radi te bilježi cijeli niz ostvarenja u ilustraciji, animiranome filmu, glazbenim videospotovima i drugim medijima.

Kao ilustrator izradio je ilustracije za brojna književna djela domaćih i inozemnih izdavača poput Božićne priče Charlesa Dickensa, Alise u zemlji čudesa Lewisa Carrolla, Snjeguljice, Pinocchia, Grimmovih i Andersenovih bajki, Priča iz davnina I. Brlić Mažuranić, Frankensteina Mary Shelley i drugih.

Mraki, iz Sjeverozapadnog vjetra

Za mnoge od njih primio je nagrade i priznanja. U svojim radovima on spaja naizgled nespojivo – motive starinskog, dalekog i  prošlog obrađuje suvremenom digitalnom kompjuterskom grafikom te pritom uspijeva evocirati uspomene i djetinjstvo, pobuditi emocije, a promatrača prenijeti u neki drugi, bajkovit i velom tajni obavijen svijet.
No, značajan dio Bašićeva stvaralaštva pripada stvaranju animiranih filmova. Uz diplomantski Priča o snijegu – Anđeli u snijegu  realizirao je još dva animirana filma – Vesla (2011.) i Guliver (2009.) za koji je nagrađen Oktavijanom na Danima hrvatskog filma 2009. te četiri dokumentarno-igrana serijala Sjeverozapadni vjetar: između legende i stvarnosti (2017.) nastala prema istoimenoj knjizi. Kada je 2016. osvojio Veliku nagradu Šestog hrvatskog biennala ilustracije bila je to nagrada za najbolji odgovor na zadanu temu – preispitivanje odnosa ilustracije i animacije, njihovo preplitanje i primjena. Priče i ilustracije zasnovane u knjigama zaživjele su u novom, filmskom mediju i dobile novu, suvremeniju i pristupačniju formu. U tom je smislu  odnos književnog i likovnog važniji i od samog odnosa animacije i

Čuvaj se straha, iz Mjesečevih sjena

ilustracije. Jer najpopularniji filmski uradci u zadnjih dvadesetak godina svoje ishodište crpe upravo iz knjiga. Nemoguće je ne spomenuti komercijalni uspjeh Hobbita i Gospodara prstenova J. R. R. Tolkiena, Narnijskih kronika Tolkienova prijatelja i suvremenika C. S. Lewisa ili već spomenutog Harryja Pottera J. K. Rowling čije su filmske adaptacije popularizirale fantastičnu literaturu, napravile pravi boom i stekle vojske vjernih pratitelja širom svijeta. Mnogi će zbog takvog komercijalnog uspjeha umanjiti umjetničku vrijednost tih djela, no zaokupljenost svjetovima fantastike i mitologije seže daleko u prošlost, a oba su ionako odavno dijelom kulture svijeta. I Bašić svoje knjiške ilustracije transponira u pokretnu animaciju i film. Njegov je stil, iako prožet mnoštvom referencija i poznatih toposa, ipak jedinstven, autentičan i sasvim osoban.

Iz teksta predgovora Danijele Marković, autorice i kustosice izložbe