_KAL4106Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. svojom se znamenitom Zlatnom bulom iz 1242. godine odužio Gradecu za pruženo gostoprimstvo i sklonište pri bijegu pred Tatarima. Njome ga je proglasio slobodnim kraljevskim gradom, no ujedno i obvezao građane da svoj grad opašu zidinama i kulama. Utvrde su građene dvadeset godina i dovršene 1266. Tada je nastala i Kula Lotrščak čija je uloga bila obraniti južni ulaz u grad – nekadašnja mala vrata Dverce koja su srušena 1812. godine prilikom uređenja južne promenade odnosno današnjeg Strossmayerovog šetališta.P1160007

Kula je nazvana prema zvonu, lat. campana latrunculorum (zvono lopova) koje je zvonilo uvečer prije zatvaranja gradskih vrata. Njezin izgled u srednjemu vijeku nije nam sasvim poznat. Prema nekim starim crtežima čini se da je imala samo dva kata s po dva prozora na svakom katu i četverolisnim krovom. Ulaz u prizemlje bio je na sjeveru i imao je stepenice koje su izvana vodile na prvi kat.

Potkraj 16. stoljeća novi korisnici i nove namjene mijenjaju izgled, a najznačajnije promjene datiraju iz 1857. godine. To je vrijeme romantičkog vala restauriranja srednjovjekovnih građevina pa je i Kula dozidana za dva kata, a na krovu je podignut poligonalni drveni vatrodojavni tornjić. Komunikacija između katova, koje prvotno nije bilo, riješena je tako da je sjevernoj strani prigrađeno zavojito stepenište; jednom polovinom unutar zgrade, a drugom izvan nje. Kula je građena od nepravilnog kamenja, a debljina zidova iznosi 195 cm. U prizemlju je sačuvan široki križni svod. Četvrti kat građen je opekom, a zidovi su mu znatno tanji.

Zanimljivo je da je Grad Kulu u nestašici novca za popravljanje i uzdržavanje davao u zakup građanima uz obvezu da je oni i održavaju, a u slučaju neprijateljskog napada vrate gradu za obranu. Tako se Kula Lotrščak prilagođavala potrebama vremena.

_KAL4103Od 17. stoljeća služila je kao trgovačko skladište, a u 19. stoljeću neko je vrijeme u njezinu prizemlju bila smještena kavana u koju se ulazilo s juga. Kasnije je služila i u stambene svrhe. Potkraj 19. stoljeća gradska je uprava odlučila nabaviti top koji će svakoga dana u podne pucati kako bi se prema njemu mogli ravnati zvonari svih gradskih crkava. Prvi se put top oglasio na Novu godinu 1877. Tijekom Prvog svjetskog rata bio je zaboravljen, a oglasio se ponovo tek 1927. s južnog prozora četvrtog kata odakle se javlja i danas točno u podne.

Danas je Kula Lotrščak sastavni dio Javne ustanove Galerije Klovićevi dvori. U prizemlju Kule smješten je Art & Gift Shop koji nudi različite suvenire, umjetničke knjige i predmete te unikatni nakit, a popnete li se na vrh Kule s vidikovca će Vam se pružiti najljepši pogled na panoramu Zagreba.

Kula Lotrščak na četvrtom katu čuva Grički top koji se javlja Zagrepčanima svaki dan točno u podne. Posjetite Kulu, pogledajte fotografsku izložbu o Zagrebu, uživajte u panoramskom pogledu na Zagreb i razgledajte ponudu u suvenirnici!

Program Kule Lotrščak pratite na našoj Facebook stranici

Kula Lotrščak

Adresa
Strossmayerovo šetalište 9
10000 Zagreb
T: +38514851768

 

 

Radno vrijeme od 01.10.2017.

PONEDJELJAK – PETAK 09:00 – 19:00
SUBOTA – NEDJELJA      11:00 – 19:00

Blagdanom radno vrijeme kao vikendom

Radno vrijeme za predstojeće blagdane:
24. 12. 2017. 11 – 15 sati
25. 12. 2017. Kula ne radi
26. 12. 2017. 11 – 19 sati
31. 12. 2017. 11 – 15 sati
1. 1. 2018. Kula ne radi

Posjet za grupe i škole moguć je uz prethodnu najavu.

Ulaznice
Odrasli (pojedinačno) 20 kn
Djeca do 18 godina 10 kn
Grupa djece 5 kn (grupa: od 15 osoba)