Galerija
Klovićevi dvori uz izložbu Vladimira Becića organizirala je niz predavanja koja
će se održavati u veljači, svaki utorak u 18 sati.
Prvo
predavanje „Vladimir Becić kao ratni reporter“ 5. veljače 2019. godine u 18 sati
održat će autor izložbe dr. sc. Zvonko Maković.
Utorak, 12. veljače 2019. u 18 sati – predavanje dr. sc. Frano Dulibić,
Slikarstvo Vladimira Becića dvadesetih godina u kontekstu hrvatskog i europskog slikarstva
Utorak,
19. veljače 2019. u 18 sati emitirat će se novi dokumentarni film Hrvatske
radiotelevizije Vladimir Becić – Zaustavljeni trenuci redateljice i
scenaristice Milke Barišić.
Utorak,
26. veljače u 18 sati – predavanje dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić.
„Vladimir
Becić kao ratni reporter“ 5. veljače 2019. godine u 18 sati – dr. sc. Zvonko
Maković
Nakon
što se 1910. vratio iz Pariza u Osijek, Vladimir Becić dvije godine uzalud
pokušava naći posao u Hrvatskoj. U Parizu mu je u ateljeu Ivana Meštrovića
srpska slikarica Nadežda Petrović ponudila da dođe u Beograd i, iscrpljen
traženjima namještenja, Becić joj se obraća u proljeće 1913. te već 1. rujna
iste godine dobiva profesorsko mjesto na Umetničko-zanatskoj školi u Beogradu
gdje predaje akvarel. Ostat će ovdje kratko vrijeme, jer je Odlukom „Ministarstva
Prosvete i Crkvenih Poslova“ postavljen za „privremenog učitelja veština“ na
školi u Bitolju, gradu u Makedoniji koji je odnedavno postao dijelom Srbije.
Kada je u ljeto 1914. izbio Prvi svjetski rat, Becić se kao dobrovoljac javio u
srpsku vojsku i tu će ostati do kraja rata te proći najteže okršaje i
bojišnice. Dana 20. travnja 1915. Becić se obraća ministru vojske s molbom da
ga postave na dužnost ratnoga slikara u Štabu šumadijske divizije I., i na tu
je dužnost uskoro i imenovan pa sa srpskom vojskom od Smedereva i Kraljeva,
preko Prištine i Prizrena u masovnome povlačenju vojske i naroda preko Crne
Gore i Albanije stiže na Jadran. Tijekom povlačenja fotografirao je događaje
kojima je svjedočio pa tako nastaje jedinstvena serija dokumentarnih fotografija,
ali i ilustracija koje će godinu poslije objaviti uz svoj tekst u časopisu L’Illustration.
Pred kraj iste godine Becić se javlja tome časopisu i dobiva iskaznicu ratnoga
reportera. Od 1. siječnja 1916. do kraja rata objavljivat će ovdje ilustracije,
fotografije i reportaže, također i portrete istaknutih vojskovođa, od
kralja Petra I. Karađorđevića i prijestolonasljednika Aleksandra, do poznatih
generala. Od svih fotografskih priloga i ilustracija koje je Becić objavio u
časopisu L’Illustration nedvojbeno su najveći efekt imali oni s
prikazima kralja Petra I.
Značenje fotografije prepoznato je u srpskoj vojsci još u vrijeme rata pa je po uzoru na francusku vojsku načelnik Štaba Vrhovne komande general Petar Bojović 1916. u Solunu izdao naredbu da se organizira fotografska služba s preciznim uputama za rad, a Vladimir Becić, kao jedan od velikih ratnih reportera, ostvario je ovdje neke od antologijskih primjera. Njegove fotografske, crtačke, pa i tekstovne kronike dramatičnih zbivanja na području Balkana koje je objavljivao u francuskome ilustriranom časopisu, zatim iste prizore realizirane u grafikama, crtežima i slikama izlagao na svojim poratnim izložbama, ostat će zapamćene kao dio njegova svestranog umjetničkoga djelovanja, a što je na recentnoj retrospektivnoj izložbi u postavu i pratećem velikom katalogu i istaknuto.
Slikarstvo Vladimira Becića dvadesetih godina u kontekstu hrvatskog i europskog slikarstva – 12. veljače 2019. u 18 sati – dr. sc. Frano Dulibić
Zanimljivu fazu Becićeva slikarstva dvadesetih godina 20.
stoljeća potrebno je sagledati u kontekstu onodobne europske kao i hrvatske
likovne scene. Nakon formativne faze obilježene školovanjem u Münchenu,
dvadesetih se godina dogodila transformacija prema neoklasicističkim oblicima
da bi već u trećem desetljeću Becić ponovno promijenio svoj pristup slikarstvu,
u pravcu koji se nastavio i kasnijih godina. Uz analizu Becićevog slikarstva
dvadesetih, izlaganje pruža uvid u okolnosti koje su mogle utjecati na te
promjene u Becićevu stvaralaštvu.
