Poštovani uzvanici,
Zbog epidemiološke situacije vezane uz pandemiju COVID – 19 i zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta koji nas sprečavaju da svečani dio otvorenja priredimo na otvorenom, u atriju Galerije Klovićevi dvori večeras neće biti svečanih govora i obraćanja uzvanicima kako bismo izbjegli duže zadržavanje posjetitelja u zatvorenim prostorima. Molimo Vas stoga da tijekom razgledavanja izložbe poštujete mjere nošenja maske i fizičke distance te da se ne zadržavate u prostoru izložbe nakon što je razgledate. Činimo sve za dobrobit Vas posjetitelja i nas zaposlenika te se nadamo Vašoj suradnji i razumijevanju kako bismo spriječili rizik zaraze te nesmetano i bez posljedica uživali u izložbi.
Govori s otvorenja možete pročitati na našoj mrežnoj stranici gdje možete pristupiti i svim drugim servisnim informacijama o izložbi i radu Galerije.
Zahvaljujemo na razumijevanju!
Vaša Galerija Klovićevi dvori
Govor ravnatelja Galerije Klovićevi dvori, gospodina Antonija Picukarića:
Poštovane dame i gospodo,
Velika mi je čast i zadovoljstvo pozdraviti Vas u ime Galerije Klovićevi dvori prilikom otvorenja izložbe Umjetnost slavonskog plemstva – vrhunska djela europske baštine. S velikim zadovoljstvom pozdravljam ministricu kulture i medija gospođu Ninu Obuljen Koržinek. Pozdravljam gospođu Milanu Vuković Runjić, izaslanicu obnašateljice dužnosti gradonačelnika Grada Zagreba i pročelnicu Gradskog ureda za kulturu i suradnike. Pozdravljam gradonačelnika gradonačelnik Grada Našica, gospodina Josipa Miletića.
U ovim izazovnim vremenima, kao što sam već više puta naglasio, ostvarenje izložbe ovakvog opsega iziskuje dodatne napore svih koji na projektu participiraju. Istodobno otvaranje izložbe i naše nastojanje da unatoč okolnostima održimo privid normalnog odvijanja programa svojevrsni je rizik koji preuzimam ja kao ravnatelj, a kojem su izloženi svi zaposlenici Galerije i suradnici projekta. Nadam se da se naše hazarderstvo isplatilo i da će ljepota predstavljene, do sad nepoznate i u mnogim slučajevima skrivene, baštine slavonskoga plemstva u naše živote unijeti ljepotu i plemenitost za kojom u ovim teškim vremenima toliko žudimo. O čemu nam ona svjedoči? Gledajući impozantne portrete, dragocjene predmete umjetničkog obrta, raskošna ruha, magnatski nakit, rafinman mramornih skulptura vraćamo se u prošlost, u davna vremena koja, kao što nas povijest uči i informira, nisu bila lakša od ovih koje danas živimo. Umjetnost je ona koja sve nadživljuje, ona je materijalni dokaz vrijednosti ljudske civilizacije i sabire sve najljepše od čovjeka. Galerija Klovićevi dvori nastoji svojim izložbama uputiti na to i podariti živ i neposredan susret s vrhuncima umjetničkog stvaralaštva. Ova izložba pravi je primjer upravo takvoga promišljanja naše misije i našega izložbenog programa.
Najtoplije zahvaljujem Muzeju likovnih umjetnosti Osijek te Muzeju Slavonije, Osijek na ostvarenju partnerskog odnosa pri realizaciji izložbe i posudbi velikog broja umjetnina.
Zahvaljujem autoricama izložbe Jasminki Najcer Sabljak i Silviji Lučevnjak na golemom stručnom znanju i neumornoj energiji tijekom cjelokupne pripreme ove izložbe.
Zahvaljujem kustosicama izložbe Valentini Galović i Ivi Sudec Andreis bez čije predanosti i ustrajnosti ne bi bilo moguće ostvariti ovakvu izložbu visoke stručne razine.
Likovni postav i prostorna koncepcija izložbe djelo je arhitekta Berislava Biondića, Jasminke Najcer Sabljak i Silvije Lučevnjak, a vizualni identitet potpisuju studio Šesnić & Turković – svima od srca hvala!
Posebnu zahvalu dugujemo svim posuđivačima, privatnim vlasnicima i institucijama koji su posudbom izložaka pridonijeli ostvarenju izložbe.I naposljetku, zahvaljujem nasljednicima plemićkih obitelji čiju ostavštinu danas predstavljamo, na svesrdnoj podršci projektu u svakom smislu čime su pokazali svoju duboku odanost svojim korijenima, svojoj Slavoniji.
Izložba je ostvarena zahvaljujući novčanoj potpori Ministarstva kulture i medija RH, Gradskog ureda za kulturu GZ, te sredstvima Galerije Klovićevi dvori i sponzora. Zahvaljujem sponzorima NEXE grupi – partneru izložbe, Kanditu, Saponiji, vinariji Kutjevo i medijskom pokrovitelju Večernjem listu što su nam u ovim teškim vremenima izašli u susret i prepoznali vrijednost ovog iznimnog projekta.
Želim Vam da uživate u izložbi!
Antonio Picukarić, ravnatelj Galerije Klovićevi dvori
Govor autorica izložbe, doc.dr.sc. Jasminke Najcer Sabljak i Silvije Lučevnjak:
Poštovani uzvanici, dragi kolege!
Na današnji dan, 22. travnja, davne 1845. godine iz maloga slavonskog mjesta Našica započeo je životni put Isidora Kršnjavog, prvog hrvatskog školovanog povjesničara umjetnosti. Evo nas danas u Zagrebu, gradu kojeg je volio i učinio kulturnom metropolom svojega naroda. Otvaramo izložbu likovne baštine slavonskog plemstva na kojoj su se okupili brojni suradnici, a koautorice izložbe te jedan od koautora kataloga pohađali su školu u Našicama koja danas nosi njegovo ime. Što nas je to povezalo? Isidor Kršnjavi rekao bi: Nije dosta ljubiti domovinu i svoj narod vatreno, nego treba trijezno i razborito za nj raditi! U proteklih 20 godina željeli smo biti dostojni nastavljači ovoga životnog i profesionalnog mota.
Pred nama su bili prazni i zapušteni slavonski dvorci, svjedoci nekih davnih, boljih vremena, svjedočanstva postojanja plemićkih obitelji koje su na ove prostore istočne Hrvatske došle većinom u 18. stoljeću i od zapuštene pokrajine na rubu carstva učinile prosperitetnu i naprednu zemlju, a svoje rezidencije gradili po najvišim europskim standardima, opremajući ih vrhunskim likovnim djelima, prvotno kroz otkupe radova stranih autora iz poznatih centara likovne produkcije toga vremena, pa do djela modernih hrvatskih umjetnika s početka 20. stoljeća. Tragali smo za tim umjetninama u brojnim javnim i privatnim zbirkama, kako u domovini, tako i u inozemstvu, slijedeći trag plemstva koje je davno prije Europske unije živjelo svoje europejstvo, odgajajući se kao građani svijeta, ali živeći duboko svoje slavonstvo, ukorijenjeni u plodnu i bogatu hrvatsku ravnicu. Upravo su oni bili poluga razvoja ovoga dijela Europe, donoseći kulturu, gospodarski razvoj i umjetnost na svoje posjede.
Nažalost, Drugi svjetski rat prekinuo je kontinuitet razvoja njihovih posjeda i postojanje bogatih likovnih zbirki koje su izgrađivali u brojnim dvorcima i kurijama diljem Baranje, Slavonije i Srijema. Više je desetljeća bilo gotovo zabranjeno istraživati bogatu ostavštinu slavonskog plemstva, a u našoj povijesti umjetnosti malo tko se bavio pitanjem provenijencije umjetnina ili istraživanjem razvoja privatnih zbirki. Bilo je ponekad vrlo teško i naporno, ali uporno i polako otvarala su nam se mnoga vrata, upoznavali smo divne stručnjake i kolege te postepeno stjecale i povjerenje nasljednika plemićkih obitelji, koji danas većinom žive u inozemstvu, no nisu nikada zaboravili Slavoniju i svoje slavonske posjede i korijene. Rezultat je tih istraživanja danas pred vama! Do sada smo uspjele identificirati otprilike 800 djela iz plemićkih kolekcija s područja istočne Hrvatske, a mnoge od tih umjetnina do naših istraživanja nisu bile sadržajno, ikonografski ili u smislu autorstva i datacije identificirane te smještene u stilski okvir ili pripadnost određenom umjetničkom krugu. Pred vama je danas relativno malen izbor tih djela, no ona svojom raznovrsnošću i kvalitetom svjedoče o veličini i značaju kolekcija obitelji Adamović, Cseh, Eltz, Hilleprand von Prandau, Khuen, Jankovića Čalmanskih, Jankovića Daruvarskih, Mihalović, Normann-Ehrenfels, Odescalchi, Pejačević i Turković. Iako malobrojni, ti nam predmeti svjedoče kako se živjelo u dvorcima u Virovitici, Našicama, Podgoraču, Retfali, Rumi, Valpovu, Feričancima, Daruvaru, Vukovaru, Iloku, Kutjevu, Nuštru… Očekuju vas pretežno djela štafelajnoga slikarstva, ali i skulpture, reljefi, grafike, crteži, akvareli, djela primijenjene umjetnosti, nešto mobilijara, muzikalija, knjižnog i arhivskog materijala, povijesnih odora te nakita. Izložba je postavljena u dvanaest cjelina, koje razvoj plemićkih likovnih kolekcija prate dijelom kronološki, a dijelom tematski.
Mnoge od ovih umjetnina nisu do sada nikada izlagane u javnosti, a neke su za ovu prigodu vraćene u Hrvatsku nakon više od sedam desetljeća. Jedinstvena je ovo prilika da se zaokruženo sagleda značaj i vrijednost likovnih zbirki slavonskoga plemstva, koje su relevantne ne samo za hrvatsku, već i europsku baštinu. Naravno, još su mnoge kolekcije neistražene, još su mnogi dvorci nedovoljno valorizirani, iako smo proteklih godina svjedoci obnove i revitalizacije značajnih plemićkih objekata diljem Slavonije i Srijema. Upravo ovakva istraživanja imaju za cilj pokazati koliko su sačuvane, istražene i dobro komunicirane povijesne vrijednosti zalog razvoja istočne Hrvatske u kontekstu zajednice europskih naroda, kojima je baština ovoga područja oduvijek pripadala.
Na kraju, hvala svima koji su kolegicu i mene pratili svih ovih dvadesetak godina, a posebno hvala kolektivu Galerije Klovićevi dvori, koji nam je učinio veliku čast i ukazao povjerenje da dio bogate povijesti Baranje, Slavonije i Srijema približimo zagrebačkoj i hrvatskoj, ali i inozemnoj publici.
Hvala na pažnji!
Govor mr. sc. Milane Vuković Runjić, izaslanice obnašateljice dužnosti gradonačelnika Grada Zagreba i pročelnice Gradskog ureda za kulturu:
Poštovana gospođo ministrice kulture i medija gđo Obuljen-Koržinek, poštovani ravnatelju g. Picukariću, gospođo Lučevnjak, prijatelji baštine, dame i gospodo! Iznimna mi je čast da vas mogu pozdraviti u ime Grada Zagreba, zamjenice gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika Grada Zagreba Jelene Pavičić Vukičević, kao njezina izaslanica, i svoje osobno, dakako. Gospođa Pavičić Vukičević ispričava se što zbog objektivnih okolnosti nije mogla nazočiti otvorenju, ali vas sve srdačno pozdravlja.
Galerija Klovićevi dvori, kao jedan od najuglednijih izložbenih prostora u Hrvatskoj, navikla nas je da skoro svake godine iznimnim izložbenim projektima, u suradnji s međunarodnim i hrvatskim institucijama, zapravo ponekad i pravim kulturološkim projektima, ukaže na čitava umjetničko-povijesna razdoblja, ali i značajne umjetničke osobnosti, koji ostaju trajno u sjećanju posjetitelja i privlače mnogobrojnu publiku ne samo iz Zagreba i Hrvatske, nego i inozemstva. Vjerujem da su nam još uvijek u sjećanju sjajni projekti kao što su nedavne izložbe o Katarini Velikoj iz Ermitaža, Zagreb-Beč oko 1900. i Hrvatska-Mađarska-800 godina zajedničke kulturne baštine, a stručnu i opću javnost oduševile su i velike retrospektivne izložbe Roberta Frangeša Mihanovića, Slave Raškaj, Joze Kljakovića, Roberta Auera, Vlahe Bukovca, Celestina Medovića, Nives Kavurić Kurtović, Ignjata Joba, Dimitrija Popovića, Zlatka Kesera i druge, kojima je Galerija na najbolji način ukazala na vrijednosti i značenje ovih umjetnika u hrvatskoj likovnoj umjetnosti i njihovu pozicioniranju i u međunarodnu kontekstu.
Kao što danas svjedočimo, Galerija i ove godine, usprkos pandemiji, ne posustaje u iznimnim projektima, stoga s velikim veseljem iščekujemo otvorenje izložbe „Umjetnost slavonskog plemstva – vrhunska djela europske baštine“, ostvarene u suradnji s Muzejom likovnih umjetnosti u Osijeku i Muzejom Slavonije u Osijeku, što mi je osobito drago jer se ovakove kompleksne izložbe i ne mogu ostvariti bez partnerstva više baštinskih institucija kao i brojnih stručnjaka različitih struka.
Kao što je poznato, u europskoj povijesti općenito, a i u hrvatskoj povijesti posebice, plemstvo je od srednjeg vijeka do devetnaestog stoljeća imalo jednu od najvažnijih uloga te mi je osobito drago da ova izložba ukazuje i valorizira ulogu slavonskoga plemstva kad je riječ o njihovu doprinosu kulturno-povijesnoj i umjetničkoj baštini Hrvatske, ali i također njihovu ulogu u ukupnom gospodarskom i društvenoj razvoju istočnoga dijela Hrvatske. Vjerujem da će to, prikazano preko vrijedne umjetničke i dokumentarne građe, zasigurno biti zanimljivo i široj, ne samo stručnoj javnosti. Držim da s veseljem možemo očekivati da ova izložba, osobito kad je, nažalost, većina zagrebačkih muzeja, kao i Umjetnički paviljon u Zagrebu, zatvorena zbog oštećenja nastalih u potresu, bude ne samo likovno-umjetnički već i prvorazredni kulturni događaj u Zagrebu, a nadam se da će doprinijeti i turističkoj ponudi Grada Zagreba.
Ovakove nas izložbe, osobito u ovim pandemijskim vremenima dodatno obogaćuju ljepotom duha i umjetničke i ukupne ljudske kreativnosti. Zahvaljujem Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske što ovakove projekte usklađeno i zajednički podupiremo u Galeriji Klovićevi dvori koje su, u polovici, vlasnici upravo Grad Zagreb i Republika Hrvatska.
Najsrdačnije zahvaljujem autoricama izložbe – dr. Jasminki Najcer Sabljak i Silviji Lučevnjak, kustosicama izložbe Valentini Galović i Ivi Sudec Andreis kao i svima drugima koji su doprinijeli njezinu ostvarenju i izložbi želim što više posjetitelja što ona svakako zaslužuje!
