logo Galerija Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4
facebook youtube instagram
calendar Utorak - Nedjelja 11:00 - 19:00
calendar 7. prosinca 2021.
Obavijesti

Dijelovi nadgrobne ploče biskupa Luke Baratina sjedinjeni nakon više od 200 godina!

U Mađarskom nacionalnom muzeju u Budimpešti u petak, 3. prosinca 2021. na izložbi ARS ET VIRTUS postavljeni su dijelovi nadgrobne ploče biskupa Luke Baratina. Spajanje dijelova spomenika izazvalo je pravu senzaciju među stručnjacima i kolegama povjesničarima i povjesničarima umjetnosti koji su na vijest da će fragmenti spomenika zagrebačkog biskupa rođenog u Segedinu u drugoj polovici 15. stoljeća biti sjedinjeni nakon više od 200 godina pohrlili u muzej kako bi uživo svjedočili tom važnom događaju.

Podsjetimo, nakon prošlogodišnjeg potresa u sjevernom dijelu apside zagrebačke katedrale podno korskih klupa pronađena su četiri dijela nadgrobne ploče koja je od ranije poznata po fragmentima koji se čuvaju u Hrvatskom povijesnom muzeju te se oduvijek smatraju iznimno kvalitetnim kiparskim ostvarenjem visoke renesanse (kipara Johannesa Fiorentinusa, 1510. godina).

Znanstveni savjetnik Mađarske akademije znanosti dr. sc. Lővei Pál, povjesničar umjetnosti s mađarskog Instituta za povijest umjetnosti dr. sc. Mikó Árpád, bivši ravnatelj Povijesnog muzeja Budimpešte dr. sc. Péter Farbaky te povjesničar, sveučilišni profesor i jedan od autora izložbe dr. sc. Géza Pálffy samo su neki od znanstvenika koji su prisustvovali postavu reljefa. S nestrpljenjem su iščitavali sada objedinjen natpis u donjem dijelu spomenika te proučavali biskupov portret u prirodnoj veličini, kao i biskupove insignije, što su dosad mogli samo zamišljati.

Biskup Luka Baratin koji je na čelu Zagrebačke biskupije bio deset godina (1500.-1510.) zaslužan je za uređenje katedrale u kojoj je završio svodove, započeo gradnju zvonika, postavio orgulje. Za katedralu je nabavljao predmete umjetničkog obrta i rukopise, od kojih se posebno ističe Zagrebački misal tiskan u Veneciji – prvi i jedini tiskani misal s bogoslužjem po obredu zagrebačke stolne crkve predstavlja vrhunac tadašnjega tiskarstva te donosi najstariji do sada poznati prikaz grada Zagreba.

Iz njegove ostavštine u katedralnoj se riznici čuva biskupski štap, srebrni pozlaćeni kotlić i škropilo za svetu vodu, pacifikal ukrašen dragim kamenjem, biskupski zlatni prsni križ s draguljima i biserima i četiri srebrna svijećnjaka, a neki od tih predmeta izloženi su i na izložbi ARS ET VIRTUS. HRVATSKA – MAĐARSKA: 800 GODINA ZAJEDNIČKE KULTURNE BAŠTINE.