Izložba Klimt u Rijeci – Ljubav, smrt, ekstaza [12.4.-26.6.2022.]

Autorica izložbe: Deborah Pustišek Antić
Koautorica izložbe: Irena Kraševac
Kustosica izložbe: Valentina Bach
Izložbeni prostor: Prizemlje

*Izložba je realizirana u partnerskoj suradnji s Muzejom grada Rijeke*

Izložbeni projekt „Nepoznati Klimt – ljubav, smrt, ekstaza“ autorice Deborah Pustišek Antić, više kustosice Muzeja grada Rijeke, prezentiran je riječkoj publici 29. travnja 2021. godine u Palači šećera. Izložba, idejno začeta još 2014. godine, tako je postala jedan od ključnih trenutaka projekta Rijeka EPK  2020. Ova jedinstvena izložba publici je približila rane radove jednog od najslavnijih umjetnika svih vremena: Gustava Klimta. Riječ „približila“ možemo doslovno shvatiti, budući da se radi o slikama koje su izradili Gustav i Ernst Klimt, te njihov suradnik i prijatelj Franz Matsch za svod riječkog kazališta Ivana pl. Zajca. Prva i dosad jedina prilika da se spomenute slike razgledaju izbliza, bila je 1885. godine, kada su bile izložene u Muzeju za umjetnost i industriju u Beču, kamo su prenesene izravno iz autorske radionice slikarske trojke, a nakon izložbe su otpremljene direktno u Rijeku, gdje su postavljene na svod netom izgrađenoga kazališnog zdanja. Izložba je to dakle, na kojoj su se prvi puta nakon 136 godina mogle razgledati slike iz standardne gledateljske perspektive, budući da su skinute s 20 metara visine i temeljito restaurirane. Riječ je o ukupno devet slika: tri slike su rani radovi Gustava Klimta (sv. Cecilija, Antonije i Kleopatra te Orfej i Euridika), trima je autor njegov brat Ernst (Alegorija kazališne umjetnosti, Genij s trubljom i Genij s košarom cvijeća), a tri slike naslikao je Franz Matsch (Alegorija ljubavne poezije, Alegorija plesa i Alegorija komične opere). Premda riječke slike u razvoju Klimtove umjetnosti stoje na samom početku, otkrivaju ruku vještog majstora koji se u prvom desetljeću svog stvaralaštva, od 1880. do 1890. godine, razvija između dva pola – s jedne strane pod snažnim utjecajem školovanja na Školi umjetničkog obrta, a s druge pod utjecajem tada najpopularnijeg bečkog slikara Hansa Makarta, za čijeg su ga sljedbenika suvremenici smatrali zbog njegove virtuoznosti i lakoće slikanja te kolorističke smjelosti.

Premda se u narudžbi radilo o zadanim temama s alegorijskim prikazima glazbenih vrsta, Klimt odstupa od čvrstih kanona uvriježenih u 19. stoljeću i alegorijskim prikazima udahnjuje nove, slobodnije sadržaje i interpretacije. Klimtove slike u Burgtheateru i Kunsthistorisches muzeju smatraju se vrhunskim djelima kasnog historicizma, a u tekstu „Alegorijske slike Gustava Klimta u riječkom kazalištu“, autorica dr. sc. Irena Kraševac smatra da bismo toj klasifikaciji svakako trebali pridružiti i dosad zanemarena djela koja rese kazalište u Rijeci.

Izložbeni projekt „Klimt u Rijeci – Ljubav, smrt, ekstaza“ jedinstvena je prilika da nakon riječke i zagrebačka publika izbliza upozna rani, manje poznat dio stvaralaštva jednog od najpoznatijih svjetskih umjetnika. Temeljito konzervirane i restaurirane u riječkom i zagrebačkom odjelu Hrvatskog restauratorskog zavoda, ta vrijedna djela sada djeluju kao da su netom stigla iz bečke slikarske radionice, tako da posjetitelji izbliza mogu promotriti fine poteze Klimtovog kista koje prije nisu mogli vidjeti.

–