KREATIVNE RADIONICE UZ RETROSPEKTIVU IVANA MEŠTROVIĆA

Likovne radionice za djecu od 6 do 15 godina

Otvorenjem izložbe Ivana Meštrovića krećemo i mi u našoj Artionici s kiparskim radionicama kako bismo promatranjem svake skulpture uočili razlike i sličnosti. STATUA (kip, slobodnostojeća skulptura) je oblikovani odnos masa koje slobodno stoje u prostoru. Statuu tako možemo promatrati sa svih strana, znači možemo ju obići ali nikako ne i zaobići jer upravo ćemo tako naučiti gledati i pri tom sagledati  kako je kiparsko djelo oblikovano. Ono nastaje oduzimanjem od čvrstog materijala ili dodavanjem mekog materijala, konstrukcijom od gotovih materijala. A što ako je kiparsko djelo RELJEF?  Možemo li i reljef obići ili samo pomno promatrati s prednje strane? Od kojih sve materijala možemo oblikovati kiparsko djelo? Na ta i druga pitanja moći ćemo odgovoriti pri razgledavanju izložbe, dok nas u našoj ARTIONICI čekaju radionice inspirirane kiparskim djelima.

 Potrebna je prijava na: artionica@gkd.hr

Izložba našeg čuvenog umjetnika Ivana Meštrovića, prvenstveno kipara, bit će  nam velika inspiracija i nadahnuće pri kreativnom radu kroz sljedeća tri mjeseca. Njegov umjetnički razvoj pratit ćemo od dječačkih kiparskih radova pa sve do zrelih ostvarenja. Meštrovićevo stvaralaštvo teško bi bilo pratiti bez poznavanja njegova javnog i privatnog života jer mu je gotovo svaka skulptura odraz osobnih proživljavanja, spoznaja i osjećaja. Meštrovićev život i stvaralaštvo približit će nam suvremeni umjetnici, većinom kipari: Gašparuš Andrija, Medarda Pack, Alana Kajfež, Tomislav Hršak, Josipa Pentić, Petra Kovačić, Velibor Mačukatin, Irena Podvorac, Duje Medić, Petar Dolić, Ana Sladetić Šabić, Miran Šabić, Hrvoje Dumančić, Iva Japec, Fran Marko Vlahinić.

–

1. RADIONICA CRTANJA UGLJENOM

25. 11. 2023.: 11 – 12:30 sati 

Ivan Meštrović je prve poduke u savladavanju klesarske tehnike primio u Splitu u klesarskoj radionici Pavla Bilinića. Istovremeno ga je u crtanju podučavala njegova supruga Regina. Smatra se da je dobar kipar ujedno i dobar crtač, jer crtež je prvi vidljivi oblik umjetnikove vizije bez obzira na konačan medij u kojem će se ta vizija ostvariti. Iako je Meštrović skromno isticao kako crtanje nije njegov posao, ostavio je opus od tisuću i pol dosad popisanih crteža, bilo da su to krokiji, brojne studije, skice ili crtačka djela koja postaju umjetnička djela za sebe.

ZADATAK: budući da nam je ovo prva radionica pogledat ćemo samo 2. kat izložbe i upoznati se s najranijim djelima umjetnika i dobro promotriti portrete: autoportret, portret oca, majke i obitelji Katunarić. Naš će zadatak biti da prema tim originalima nacrtamo članove naše obitelji sa svim njihovim karakteristikama koje ih najbolje predstavljaju. Bilo da su većinu vremena sretni, nasmijani ili zabrinuti, tužni i nezadovoljni, možda zbog nečega uplašeni, odabrat ćemo jedan od tih izraza i prenijeti ekspresiju lica ugljenom na papir.

SAZNAJ VIŠE: Kruno Prijatelj (Split, 1922. – Split, 1998.), hrvatski povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor) je prilikom objavljivanja Meštrovićevih najranijih sačuvanih crteža napisao: „Oni nam pokazuju prve klice budućeg stvaraoca, prve znakove talenta, koji se budi, oni su prvi  nagovještaj individualnog senzibiliteta, koji će kreativnim aktom stvoriti formu. Ta draž početnih radova postaje još veća kad znamo, da je taj talent nikao sam, autohton, samostalan…“

Gost umjetnik: Andrija Gašparuš, ak. kipar

–

2. RADIONICA IZRADE RELJEFA U DRVU

02. 12. 2023.: 11 – 12:30 sati 

Ivan Meštrović koristi i drvo za stvaranje skulptura od najranijih dana. U drvu stvara mnoga djela religiozne tematike. Ponovno ga koristi pri radu u Švicarskoj kada započinje s ciklusom od 28 drvenih reljefa s prizorima iz života Isusa iz Nazareta. Upravo je djelo Ulaz u Jeruzalem (1941.), dio tog ciklusa koji će trideset godina kasnije (1954.) izložiti u crkvici Svetoga Križa u Crikvinama-Kaštilcu. 

ZADATAK: budući da ulazimo u prosinac, mjesec kada slavimo rođenje Isusa Krista, mjesec radosti, veselja,  ljubavi i darivanja, a Meštrović je gotovo četiri desetljeća posvetio radu  drvenih reljefa s prizorima iz života Isusa iz Nazareta (od 1917. –  1950), potrudit ćemo se u radionici barem izraditi reljef anđela ili Blagovijest, gdje arhanđeo Gabrijel naviješta Mariji radosnu vijest da će začeti i roditi Božjega sina Isusa koji će kraljevati do svršetka svijeta.

SAZNAJ VIŠE: Reljef je skulptura koja ostvaruje djelomični volumen – jednom je stranom spojena za podlogu pa je oblikovana samo s prednje strane i s bočnih strana. Niski reljef ima mala ispupčenja plohe u prostor, a visoki reljef ima tako visoka izbočenja da gotovo nalikuje slobodnoj stojećoj skulpturi. Da bismo dobro upoznali neki visoki reljef, potrebno je polukružno kretanje ispred njega.

Gošća umjetnica: Medarda Pack, ak. kiparica, dizajnerica

–

3. KIPARSKA RADIONICA – RUKE

09. 12. 2023.: 11 – 12:30 sati 

Studija ruke Grgura Ninskog inspirirala nas je za odabir teme. Posljednjih godina pokazalo se koliko su nam ruke važne kada su nam bila uskraćena rukovanja, dodiri, zagrljaji. Meštrović ističe ruke gotovo na većini skulptura jer njegov je fokus upravo na ljudskoj figuri, gestikulaciji i ekspresiji, od žena i anđela koji muziciraju, znanstvenika koji zauzimaju pozu mislioca naslonjenih na svoje ruke, dlanove, do nježnih ruku Bogorodice koja u naručju drži Isusa ili majka svoju djecu. Znamo da je kod ljudi svaki otisak palca različit, mogli bismo reći da je ruka naš portret, a narod još kaže: Sudbina je u tvojim rukama!

ZADATAK: Što mi u životu radimo, što nas ispunjava, za čim težimo, pitanja su na koja konstantno tražimo odgovore. Da bismo jednog dana u životu radili ono što volimo zasigurno su nam potrebne i naše ruke. Po nečemu smo svi jedinstveni, posebni, prepoznatljivi u društvu, to nas izdvaja u masi, izdvaja nas i otisak naše ruke. Eto, upravo ćemo to raditi, otisak naše ruke! 

Gošća umjetnica: Alana Kajfež, ak. kiparica, dizajnerica, umjetnica stakla

–

4. KIPARSKA RADIONICA – ZDENAC ŽIVOTA

16. 12. 2023.: 11 – 12:30 sati 

Javni spomenik Zdenac života inspiracija je za izradu reljefa od tankog lima. Ljudska tijela su isprepletena u klečećem položaju, a kružna kompozicija navodi nas na obilazak skulpture pri čemu možemo uočiti reljefni friz od četiri para nagih muškaraca i žena, starca i dijete.

ZADATAK: izraditi reljef Zdenac života od tankog lima kojeg ćemo patinirati tušem. Figure će biti u klečećem položaju.  Razradit ćemo životno razdoblje čovjeka od tek rođenog djeteta, preko puberteta, mladenaštva ili adolescencije, do zrelosti i na kraju starosti. Znamo da svako razdoblje ima svoje prednosti i izazove, a likovno se izraziti na tu temu bit će baš naš izazov!

SAZNAJ VIŠE: Kiparovo remek-djelo, javni spomenik postavljen ispred zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu 1912. godine, odlikuje impresionistička obrada površine – igra svjetla na nemirnoj površini te mekane konture s fluidnim prijelazima, što je primjena Meštrovićeva doživljaja Rodinove umjetnosti. Meštrović  propituje temu životnog ciklusa, a likove povezane „vječnom žeđu za životom“ skladno uklapa u samu funkciju ovog spomenika.

Gosti umjetnici: Tomislav Hršak, ak. kipar i Josipa Pentić, ak. slikarica

–

5.   KIPARSKA RADIONICA – IZRADA RELJEFA  OD SKICE DO REALIZACIJE

13. 1. 2024.: 11 – 12:30 sati 

Prvo realizirano sakralno arhitektonsko djelo Ivana Meštrovića je Gospa od Anđela, odnosno mauzolej obitelji Račić, građeno od 1920. do 1922. godine, u kojoj su pokopani članovi brodovlasničke obitelji Račić. Mauzolej je oktogonalnog tlocrta s istaknutim kapelama u obliku grčkog križa. Interijer je bogat stiliziranim skulpturama i reljefima (Bogorodica s Isusom, anđeli svirači, glave anđela, sv. Roko, raspeti Krist, portreti članova obitelji Račić, florealni motivi, itd.). Oltarna niša ukrašena je reljefima anđela svirača, njihovo oblikovanje inspirirano je mladićima u kojima se tek budi život.

–

–

–

–

–

–

–

–

–

–

–

–

ZADATAK: Pokazati i objasniti postupak izrade reljefa, od ideje i skice na papiru, izrade male skice u glini, izrade gipsanog negativa i pozitiva … Naučit ćemo kako se radi i čemu služi odjeljivač, kakvu sve armaturu možemo koristiti da bismo učvrstili naš gipsani reljef, kako se ponaša gips kada je u tekućem, a kako se obrađuje kada je u krutom stanju. Za kraj reći ćemo par riječi o patinama i postupku patiniranja gipsa.

SAZNAJ VIŠE: Umjetnik koji vodi ovu radionicu je Velibor Mačukatin ml., koji je ispričao zanimljivu crticu o svom ocu, poznatom kiparu Veliboru Mačukatinu (1919. – 2010.).  Mladom studentu su davne 1939. godine  na Kraljevskoj umjetničkoj akademiji predavali Frano Kršinić, Ivo Kerdić i jedan semestar rektor Akadamije Ivan Meštrović. Iz tog razdoblja naukovanja prisjetio se Velibor mlađi očevih riječi kako im je u klasi Meštrović velikim drvenim špahtlom korigirao studentske radove. Sigurnim i virtuoznim zamahom znalačke ruke profesor bi s leđa studentove glinene figure oduzeo suvišno i zalijepio ga u letu na pravo mjesto. Trebalo je doživjeti tu sigurnost velikog Meštra! Zasigurno je mladim studentima Meštrović bio veliko nadahnuće!

Nakon rata, Mačukatin je dijelio s još par umjetnika Meštrovićev atelje na Rokovom perivoju dok nije izgorio u požaru.

Gost umjetnik: Velibor Mačukatin ml., ak. kipar

–

6.   KIPARSKA RADIONICA – POKRET (OSJEĆAJ) ZAROBLJEN  U  MASU 

20. 1. 2024.: 11 – 12:30 sati 

U dvadesetim godinama prošlog stoljeća Meštrovićev interes za prikaz ženskog tijela postao je sve izrazitiji. Ljudsko tijelo bilo je njegova kontinuirana inspiracija. Skulpture su ili oblikovane u zatvorenom obliku (Kontemplacija, 1924.) ili su prikazane opuštenih tijela bez naglih pokreta snatrećeg ugođaja (Sanjarenje, 1927; Čekanje, 1928.;  Sjećanje II, 1929; Na odmoru, 1933.).

–

–

–

ZADATAK: Interpretacija i reinterpretacija originalnih djela kroz samostalno osmišljenu pozu koja predstavlja neko raspoloženje, osjećaj. Kroz oblikovanje forme udubljeno ispupčenom masom postići dinamičnu kompoziciju, pazeći na proporcije tijela.

SAZNAJ VIŠE: Mramorni ženski likovi u prirodnoj veličini intenzivne tjelesne životnosti i punine, najznačajnija su Meštrovićeva djela koje je izradio u svom zagrebačkom atelijeru uz Indijance. Karakterizira ih anatomski realistički oblikovano tijelo te razvedenost kompozicije i konturne linije unatoč čvrstoj jezgri bloka s naglašenim detaljima tijela i lica. Specifičnost materijala i obrade ogleda se u bjelini mramora te u oblim, napetim i uglačanim površinama u funkciji postizanja dojma mekoće i putenosti ženskog tijela.

Gošća umjetnica: Irena Podvorac, ak. kiparica

–

7.   KIPARSKA RADIONICA – PORTRETI (AUTOPORTRETI) IVANA MEŠTROVIĆA 

27.01. 2024.: 11 – 12:30 sati 

Portrete Meštrovićeve obitelji i njega samoga skupno možemo vidjeti na brončanim vratnicama crkve Presvetog Otkupitelja odnosno grobnice obitelji Meštrović na vrhu brijega povrh  Otavica. Vratnice su u Domovinskom ratu otuđene i još do danas nisu pronađene ali na našoj izložbi imamo nekoliko Meštrovićevih autoportreta i portreta njegovih žena i djece, prijatelja, poznanika.

Ruža, Olga i Ivan Meštrović

Djeca Olge i Ivana Meštrovića

Roditelji  Ivana Meštrovića

ZADATAK:  Portreti Meštrovićeve obitelji bit će nam inspiracija pri radu na portretima naših bližih članova obitelji. Modelirat ćemo u glini bistu mame ili tate, bake ili djeda, brata ili sestre, prijatelja… jer njih najbolje poznajemo kad su sretni ili tužni, ugodno ili neugodno iznenađeni, ponekad uplašeni ili nečim lijepim zadivljeni, odabrat ćemo jedan od tih izraza i prenijeti ekspresiju lica prvo na papir a zatim modelirat u glini. Možete si pomoći i prije radionice fotografirati iste kad ih „uhvatite“ s predloženim izrazima lica!

SAZNAJ VIŠE: Portretne karakteristika Meštrovićevih supruga, djece pa i njega samog moguće je prepoznati u mnogim Meštrovićevim radovima. Kad obrađuje temu majke i djeteta koristi portret žene Olge, majke njihove djece a djelo Djevojka s violinom jedan je od najranijih Olginih portreta,  kao i Kontemplacija.  Bogorodica s djecom prikazuje Olgu, Martu i Tvrtka. Lik njegove majke Marte inspirirat će ga za Povijest Hrvata. Meštrović je često figurama apostola i proroka davao crte vlastitoga lica…

Gost umjetnik: Velibor Mačukatin ml., ak. kipar

8. KIPARSKA  RADIONICA – DEKORATIVNI POSTAMENT (dio arhitektonske plastike)

03. 02. 2024.: 11 – 12:30 sati 

Stupovi su postavljeni kao samostalno djelo u funkciji postamenta za lončanicu ili vazu s cvijećem i krasili su palaču Wittgenstein. Skulpturalna dekoracija prilagođena je obliku stupa. Izvedeni su secesijskom stilizacijom u visokom reljefu.

ZADATAK: Preoblikovanje bloka u skulpturu kao dijela arhitektonske plastike u svrhu postizanja cjeline. Oblikovanje u siporeksu ili spužvi za aranžiranje.

SAZNAJ VIŠE: Meštrović je dekorativne postamente izradio za palaču njegovog bečkog mecene Karla Wittgensteina (1907.).  U vrijeme Meštrovićeva studiranja palača Wittgensteinovih bila je središe najznačajnijih umjetničkih događanja. Bio je jedan od najbogatijih bečkih industrijalaca i ružao je snažnu potporu tadašnjim umjetničkim događanjima pa je tako i novčano potpomogao gradnju bečkog paviljona Seccesion. Slikar Gustav Klimt nazivao ga je „ministrom lijepih umjetnosti“. Talent i okruženje u kome se našao Meštrović, vrlo mu je brzo pružilo mogućnost da i sam postane dio te umjetničke scene. Od 1903. – 1910. godine izlagao je s bečkim secesionistima.

Gost umjetnik: Duje Medić, ak. grafičar, slikar

9.  KIPARSKA  RADIONICA – A što ako je kiparsko djelo RELJEF? 

10. 02. 2024.: 11 – 12:30 sati 

Kada smo u prethodnim radionicama razmatrali kakvo sve kiparsko djelo može biti, spomenuli smo, a i radili RELJEF. Naučili smo da je reljef skulptura koja je oblikovana samo s prednje i bočnih strana i rekli smo da po izbočenosti mase u prostor razlikujemo više vrsta reljefa: uleknuti, niski i visoki.  Na izložbi ćemo ponovno kao pravi istraživači ići u potragu za takovim reljefima i na originalima naučiti njihovu razliku.

ZADATAK: reljefi Ivana Meštrovića „Isus i Samaritanka“,  „Gospa s djecom“ , slobodni reljef „Pieta“ za crkvu sv. Marka bit će nam početni primjerci za izradu reljefa u glini.

SAZNAJ VIŠE: Visoki reljef nastaje kada su izbočenja na podlozi vrlo velika i oblici su samo djelomično vezani uz podlogu. Kod niskog reljefa masa izlazi neznatno u prostor, a prostor samo plitko ulazi u volumen. Najčešće se primjenjuje kod izrade medalja, značaka, na novcu. Uleknuti reljef nastaje kada neki prikaz udubljujemo, urezujemo ili uklešemo u površinu plohe, znači nema izbočenja.

Gost umjetnik: Petar Dolić, ak. kipar

10.     RADIONICA LITOGRAFIJE – PRONTO PLATE LITOGRAFIJA

17. 02. 2024.: 11 – 12:30 sati 

Prvi Meštrovićevi grafički uradci nastali su neposredno nakon studija u Beču. Meštrović je prijateljevao s Tomislavom Krizmanom, koji je studirao grafiku, pa je za pretpostaviti da se i  Ivan okušao  u grafičkim tehnikama.

ZADATAK: Litografija je grafička tehnika koja za matricu koristi kamen, ali na ovoj radionici umjesto kamena koristit ćemo akrilne ploče. To još do sada nismo radili i jako smo svi znatiželjni kako se radi na tim pločama.

SAZNAJ VIŠE: Prvi poznati tiskani list Meštrovićeva uratka pojavljuje  se 1920. godine na Proljetnom salonu u zbirci Mape litografije s temom Anđeo s lutnjom. Sljedeći poznati radovi su litografije koje pripadaju Mapi litografija tiskane u Zagrebu 1923.godine.  Mapa sadrži 21 list i tiskana je u 30 numeriranih primjeraka. U središtu interesa uvijek je ljudski lik, zatim biblijsko-religijske i povijesne teme, te teme glazbe i ljubavi. Karakterizira ih čvrsta linija sigurnog poteza, zatvorena forma izrazite stilizacije bez naglašavanja detalja postigavši tako različite doživljaje, od snažne ekspresije do mekog lirskog izričaja.

Gosti umjetnici: Ana Sladetić Šabić i Miran Šabić, ak. grafičari

11.  KIPARSKA  RADIONICA –  JAVNI SPOMENICI IVANA MEŠTROVIĆA

24. 02. 2024.: 11 – 12:30 sati 

U povodu 500. godišnjice smrti velikog europskog humanista i oca hrvatske književnosti Marka Marulića (18. kolovoza 1450. – 5. siječnja 1524.),   2024. godina proglašena je Godinom Marka Marulića. Ivan Meštrović je radio spomenik Marku Maruliću koji je postavljen ispred palače Milesi u Splitu. Maruliću je podario svoje lice čime je dodatno podcrtao pripadnost dalmatinskom kulturnom krugu. 

ZADATAK: izrada studije detalja portreta Marka Marulića

SAZNAJ VIŠE: Prigodom proslave 400 godišnjice smrti Splitskoga pjesnika Marka Marulića (1450. – 1524), Odbor za ovu proslavu, odlučio je, da mu se podigne spomenik u Splitu na Trgu 9. novembra l882. (danas Trg braće Radić) ispred palače nekadašnje patricijske obitelji Milesi. Za ovu svrhu dalmatinski umjetnik Ivan Meštrović poklonio je model kipa, koji je u broncu bio saliven u Zagrebu. Potkraj svibnja 1925. ispred palače Milesi postavljeno je postolje od kamena-modraca po nacrtu arhitekta Josipa Kodla. Na postamentu je s prednje strane bilo uklesano: Marko Marulić 1450-1524, a sa stražnje: Ivan Meštrović svoje djelo poklonio. Poslije rata u Socijalističkoj Jugoslaviji obnovljen je natpis Marko Marulić, ali ne i spomen Meštrovića na poleđini, već su na tom mjestu umetnuti stihovi Ujevićeve pjesme Oproštaj. 

Gost umjetnik: Andrija Gašparuš, ak. kipar

12.  KIPARSKA  RADIONICA –  GLAZBA I INSTRUMENT

02. 03. 2024.: 11 – 12:30 sati 

Nakon završetka Prvog svjetskog rata u opusu Ivana Meštrovića javljaju se motivi sviračica. Nastaju iz želje i težnje za sveopćom harmonijom. Meštrovićev doživljaj svijeta postaje poetičan, i sam je napisao: Iz težnje za općom harmonijom nastale su i moje novije stvari, one s muzičkim i melodijskim motivima. One su izraz želje i osjećaja harmonije između nas i svih stvari.

ZADATAK: reinterpretacija geste sviranja instrumenta ili modeliranje vlastitog djela inspiriranog Meštrovićevim radom, oblikovanje u glini.

SAZNAJTE VIŠE:  Opće stilsko obilježje tih djela opisao je Duško Kečkemet (1923. – 2020., hrvatski znanstvenik i povjesničar umjetnosti): Začudo, neobična vedrina života, kristalna profinjenost, analitička, a ujedno zapadnjački rafinirana, izbija, iz tih muzicirajućih djevojaka, koje se svode na izraz lica, pokret prstiju ruke i na meke linije tijela, bez detaljne razrade…Melodioznost i intimnost, kao i oprečnost dramatičnosti i monumentalnosti, uvijek su postojale u Meštrovićevu stvaranju. 

Gosti umjetnici: Iva Japec i Fran Marko Vlahinić, studenti kiparstva, ALU Zagreb

Naša djela na Zemlji, iako nisu vjekovječna, nisu drugo doli otisci krila naše duše.

– Ivan Meštrović

–

Tekst: Liljana Velkovski
muzejska savjetnica pedagoginja, voditeljica Artionice