Linija ljepote, trag nadahnuća

Prvih 100 godina Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

19. rujan – 3. studeni 2019.

Stogodišnja obljetnica osnutka prilika je da se Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavi široj javnosti velikom izložbom. Od davne 1919. godine prikupila je vrijednu i zanimljivu građu – crteže, grafike, grafičke mape, plakate i razglednice.

Tematsko predstavljanje fonda inspirirano je sposobnošću mišljenja o predodžbama, simbolima i metaforama – sveprisutnim ljudskim nadahnućem – koje je sada, zanemarujući doba nastanka, stil, tehniku, vrstu i dimenzije, građu objedinilo u nove cjeline ilustrirajući ukupnost ljudskog postojanja i stvaranja. Grafička zbirka živi u knjižnici, okružena riječima. Na izložbi teme prirode, ljudskog tijela, misli i ideja, ritma života svakodnevice ili pak one apstraktne koje su osamostaljenjem linije, boje i plohe oslobođene vidljivog, biti će potkrepljene citatima i brojnim zanimljivostima. Tako oživljene predstavljene cjeline, sada sastavljene od djela u drugačije postavljenim odnosima, ponekad potpuno neočekivano stvaraju nove zaključke i spoznaje.

Usporedbom umjetničkih ostvarenja unutar pojedinih tema moguće je sagledati promjene u izrazu, formi, mišljenju, umjetničkom htijenju. Prikazat ćemo uzbudljivu liniju promjene unutar umjetničkog stvaralaštva, obogaćujući tako sliku svijeta koja nas okružuje.

Namjera nam je provesti posjetitelje odabirom djela iz bogatog fonda od petnaestog stoljeća do danas. Zavirit ćemo u svaki kutak fonda Zbirke te izvući na danje svjetlo građu koja nije nikad viđena – skrivena iznenađenja, ali i onu dobro znanu – Bogorodicu Julija Klovića, djela Martina Kolunića Rote, Krista i Apostole Andrije Medulića,  vrijedan crtež  Celestina Medovića, autoportet Rembrandta od starijih autora, do djela umjetnika koji su obilježili dvadeseto stoljeće kao i djela suvremenika. Među njima su djela za grafički medij važnog Tomislava Krizmana, španjolski pejzaže Ljube Babića, vedute Menci Clementa Crnčića, koji su ujedno i  jedni od osnivača Zbirke, zatim djela Käthe Kollwitz i Georgea Grosza pa sve do Maurovića, nagrađene grafike Mirjane Vodopije, Miroslava Šuteja, plakata Borisa Bućana ili djela iz donacije Mirka Ilića kao i mnogih drugih radova domaćih i stranih autora.

Dvije ovce i jarac na odmoru

Taj čudesni svijet životinja, uvijek tako okrutan ali i predivan u svojoj jednostavnosti, od samih početaka pobuđuje iznimnu inspiraciju kod umjetnika. O ljudskoj povezanosti sa životinjskim svijetom možda najviše govori činjenica kako su prvi poznati motivi bili baš animalističke prirode te su oduvijek zauzimali istaknuto mjesto unutar imaginarnog carstva homo artisticusa. Kroz ovu cjelinu biti će prikazani radovi koji problematiziraju životinju kao umjetnički motiv te načine na koji taj motiv uspijeva dočarati nevjerojatnu raznolikost životinjskih vrsta ali i njihovih načina prikazivanja. U ovoj skupini će se izmjenjivati pojedinačni i grupni portreti životinja, radovi u kojima životinja služi kao primarni ili kao sekundarni motiv te će biti prisutni i oni radovi u kojima je teško razlučiti između tih dualnosti te će biti ostavljeni slobodnoj procjeni promatrača i njihovom individualnom senzibilitetu. Prikazani su i radovi koji su poslužili kao predlošci za tiskana izdanja a sadržajno su usko povezani s ovom temom te će ovom prilikom biti predstavljeni njihovi „životi“ koje vode izvan svojih tiskovina. Na kraju treba istaknuti da neovisno o tome radi li se o stvarnom ili imaginarnom prikazu životinje, karikaturalnim ili simboličnim prikazima, fantazmagoričnim bićima koja nastanjuju naše snove ili pastorali koja je darovala svoje ime naslovu ove cjeline, neovisno o tehnici, stilu ili senzibilitetu umjetnika, motiv životinje opravdano zaslužuje svoje mjesto unutar svijeta umjetnosti kao izvor neiscrpnog nadahnuća za mnoge umjetnike.

Eva i Adam

Od šesnaestog su stoljeća do danas umjetnici linijom i bojom, urezom i otiskom ostavljali trag na papiru vlastite imaginacije.
Ljudski je lik stoljećima bio nadahnuće umjetnicima za stvaranje djela pa tako i crteža i grafika. Ovoj cjelini namjera je prikazati čovjeka, ljudski lik kao izdvojen motiv. Prikazi žena i muškaraca nastali u različitim razdobljima svjedoče o čovjeku kao vječnoj inspiraciji počevši od prvih ljudi Eve i Adama pa sve do prikaza čovjekove sjene u pokretu.
Autoportreti, portreti, portreti parova, na izložbi je zastupljeno sve od realističnih portreta do onih koji prelaze granicu prepoznatljivosti, skicoznih prikaza kao i apstrahiranih formi. Ljudsko tijelo, odjeveno ili nago, a samim tim i njegova seksualnost inspiracija su, poticaj za stvaranje, jednako kao i religijski motivi.
Crtež, grafika, plakat i razglednica mediji su koji prenose autorov doživljaj samog sebe, znanih, neznanih ljudi, zbilju ili fantaziju koja ga okružuje.

Živa slikovnica

Grad, kao živa slikovnica, neovisan o prirodi (no ne i ljudskoj) koja ga okružuje, artificijelna je društvena tvorevina propisanih (ali ne uvijek i poštivanih) normi djelovanja te je time, kao kostur ljudskog postojanja, idealna za predstavljanje različitosti čovjekovog ponašanja, njegove međusobne interakcije te odnosa prema prirodi i društvu.
Od idealnog prikaza grada, veduta 15., 16. i 17. st., te prikaza poput rimskog Panteona ili Dioklecijanove palače kao identiteta određenog mjesta, u fondu Grafičke zbirke nalaze se i brojne grafike i crteži koji ispisuju grad kao središte ljudskog napretka. Portretiranjem gradskih ulica, visokih nebodera, vreve prometa i novìna poput elektrifikacije, grad je predstavljen kao centar društvenog, tehnološkog, političkog i kulturnog razvoja čovječanstva.
Pogled u uži prostor grada, njegove ulice i trgove, otkriva nam ritam života jedne urbane cjeline, od svakodnevnih scena ulične vreve, raznolikosti života svih društvenih slojeva, sve do skrivenog gradskog polusvijeta.
Plakat, kao poseban oblik vizualne komunikacije koji je najviše svojstven javnom gradskom prostoru, ovdje je predstavljen kao lice ulice na kojem se može iščitati sve ono što grad jest – mjesto ponude „za svakog po nešto“ u raznovrsnoj potražnji za političkim, kulturnim, umjetničkim, društvenim i gospodarskim manifestacijama.

 SM 2

Cjelina pod nazivom SM 2 obuhvaća izbor djela apstraktne umjetnosti koja se čuvaju u Grafičkoj zbirci. Djela se protežu od najstarijeg u fondu zbirke, crteža u tehnici francuskih nadrealista: Dekalkomanije Vanje Radauša, crteža iz razdoblja djelovanja eksperimentalnog ateljea EXAT-51 Aleksandra Srneca do grafike autora tzv. Zagrebačke škole serigrafije, iz vremena kada se umjetnost demokratizira i umjetnost multioriginala postaje dostupna svima. Meandar Julija Knifera (invencija autora), pomične grafike Miroslava Šuteja (među kojima je SM 2 prva u nizu), duhovne spirale Demura, Synergija Jasne Šikanje sa skrivenom spiralom te brojna druga djela biti će predstavljena na izložbi kao dio fenomena apstraktne umjetnosti koja je obilježila razdoblje hrvatske umjetnosti sredinom 20. st., a koji je prisutan i u djelima suvremenih autora koji nastavljaju tradiciju nefigurativnog slikarstva 20. st.

Čitajte između redova!

Cjelina pod nazivom Čitajte između redova posvećena je djelima kojima je svojstven dualizam riječi i slike. Time su obuhvaćena djela masovnih medija, strip, plakat, ilustracije, zidne novine, dopisnice kao i originalna umjetnička djela koja propituju riječi u značenjskom, oblikovnom i konceptualnom smislu. Ističu se originalne table stripa dvaju autora različitih generacija Andrije Maurovića i Mirka Ilića, tipografski plakati Mihajla Arsovskog na kojima je verbalno poprimilo karakteristike likovnog, kao i pojedini plakati iz razdoblja djelovanja autora Nove umjetničke prakse, koji unose brojne inovacije u oblikovanje ovog medija. Također su uvršteni primjeri informacijske masovne kulture i njene propagandne uloge u vidu zidnih novina i političkih plakata (Čitajte između redova Borisa Ljubičića), letak – poziv na poslijeratnu obnovu Andrije Maurovića, političke ilustracije te Feldpostkarte, dopisnica s bojišnice iz 1916. kao primjer državne cenzure. Umjetnička djela u mediju grafike predstavljena su grafikama Josipa Stošića, Ratka Petrića, Borisa Bućana iz serije Bućan art, grafičkom instalacijom Ines Krasić i drugih autora koji u svom umjetničkom djelovanju koriste riječi i rečenice, propituju njihovo značenje, njihovu vizualnu pojavu ili pak značenjsku, promjenom konteksta. Uz ovu cjelinu veže se i bogat izbor pjesničko-grafičkih mapa, umjetničkih knjiga „koje ulaze u prostor“, pokazujući pri tom različita polazišta i umjetnička rješenja unutar ovog zasebnog medija koji obuhvaća sliku i riječ.