Izazov moderne: Beč – Zagreb oko 1900. u Galeriji Belvedere, Beč

Izazov moderne: Beč – Zagreb oko 1900.
20. listopada 2017. – 18. veljače 2018.

Galerija Belvedere, Orangerie, Beč, Austrija

Autorice izložbe: dr. sc. Irena Kraševac, Petra Vugrinec, dr. sc. Marina Bagarić, Darija Alujević

Izazov moderne: Beč – Zagreb oko 1900.

Izložba Izazov moderne. Zagreb – Beč oko 1900. održana u Galeriji Klovićevi dvori od 9. veljače 2017. do 8. svibnja 2017. pozvana je u Galeriju Belvedere u Beču te da će ta, ključna izložbena institucija Republike Austrije u listopadu ove godine ugostiti adaptaciju upravo ove izložbe u ekskluzivnom prostoru Orangerie.

Izložba će prikazati presjek likovnoga stvaralaštva Beča i Zagreba na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće i ukazati na stilske i motivske podudarnosti kroz primjere slikarstva, kiparstva, arhitekture i primijenjene umjetnosti austrijskih i hrvatskih umjetnika. Hrvatski su se umjetnici školovali na Školi umjetničkog obrta i Akademiji u Beču te su tamo usvojili postulate novoga stila koji prenose u našu sredinu. Intenzivne aktivnosti usmjerene na profesionalizaciju likovnoga života, osnivanje umjetničkih društava, institucija, rad na izložbama te promocija domaćeg stvaralaštva kroz zajednički osmišljene međunarodne nastupe posljedice su preuzimanja modela bečkih secesionista s kojima su navedene aktivnosti sinkrone. Neki naši umjetnici, poput Vlaha Bukovca, Mate Celestina Medovića, Mencija Clementa Crnčića, Tomislava Krizmana ili Antonije Krasnik, participiraju u likovnome životu austro-ugarske prijestolnice, a neki se i afirmiraju te ranim opusom pripadaju korpusu bečke secesije, poput Ivana Meštrovića. Izložba Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900. održana od veljače do svibnja 2017. godine u Galeriji Klovićevi dvori po prvi je put usporedno izložila radove hrvatskih i bečkih umjetnika zorno prikazavši podudarnosti i međusobne utjecaje, višestruko isprepletene biografije te dosad neuočene vrijednosti unutar oba korpusa. Bila je to jedinstvena prigoda za osvještavanje našeg obola unutar europske umjetnosti fin de siècla i izvan granica Hrvatske.

Izložbom u Galeriji Belvedere po prvi će se put u cijelosti predstaviti ova osobita dionica hrvatske povijesti umjetnosti, njezini ključni protagonisti te antologijska djela hrvatske umjetnosti nastala u tome razdoblju prikupljana iz najvažnijih muzejsko-galerijskih institucija i relevantnih privatnih zbirki. Uz naše umjetnike bit će izložena djela austrijskih umjetnika iz fundusa Galerije Belvedere, MAK-a, Muzeja grada Beča te austrijskih privatnih zbirki. Sva nastojanja austrijskog i hrvatskog autorskog tima usmjerena su prije svega na ukazivanje do sad neuočenih vrijednosti hrvatske moderne te njezinu kontekstualizaciju u europsku.

Specifičnosti Beča krajem stoljeća kao inovativne sredine koja je na područjima raznih kulturnih sfera, od psihologije, povijesti umjetnosti do arhitekture, književnosti i glazbe, ostvarila inovativne prakse jedinstven su fenomen intelektualnog razvitka Europe. Utjecaj i doseg bečke kulture i umjetnosti na pojedinu sredinu u posljednjih je dvadesetak godina bio temom mnogih izložbi diljem Europe, osobito u bivšim državama Austro-Ugarske Monarhije. Izložba u Galeriji Belvedere kroz tri će mjeseca zorno svjedočiti o nesumnjivoj važnosti hrvatskoga obola u dijakroniji razdoblja obuhvaćenog sintagmom bečka moderna. Ukazivat će na specifičnosti usvajanja i posvajanja bečke secesije, aplikaciji stila, ali i preobrazbi i posvajanju secesijskih oblikovnih principa što se na sasvim jedinstven način očituje u djelu Ivana Meštrovića te posredno na domaće umjetnike u njegovome krugu. Kao rijetko koja sredina pod utjecajem bečke matice ostvarili smo autohtonu inačicu stila čime smo nesumnjivo pridonijeli bogatstvu likovnih pojava razdoblja koje upravo zbog svoje raznolikosti, povijesnosti, inovativnosti, ali i svojevrsne revizije svih do tada tradicionalnih historijskih stilova ne prestaje biti u fokusu javnosti, omiljeno kod publike i kritike jednako.

Stoga Vas pozivamo da zajedno s nama ne propustite doživjeti svojevrstan povratak umjetnika moderne bečkoj matici te oživjeti razdoblje koje je odavno iza nas, a opet, promotrimo li sadašnjost, možda nikada nije bilo aktualnije.
Autorice izložbe: dr. sc. Irena Kraševac, Petra Vugrinec, dr. sc. Marina Bagarić, Darija Alujević

Galerija Belvedere

Gornji i Donji Belvedere te vrt između njih građeni su početkom 18. stoljeća prema projektu slavnog baroknog arhitekta Johanna Lucasa von Hildebrandta kao ljetna rezidencija princa Eugena Savojskog (1663.-1736.). Kao zadivljujući primjeri barokne arhitekture nalaze se pod zaštitom UNESCO-a.

Danas je Belvedere središnja institucija za pohranu austrijske likovne umjetnosti u razdoblju od srednjega vijeka do suvremenoga doba. Fundus sadrži i internacionalna umjetnička djela poznatih autora, poput Claudea Moneta i Vincenta van Gogha. Belvedere posjeduje kolekciju remek-djela Gustava Klimta (Poljubac / Ljubavnici i Judita), Egona

Schielea i Oskara Kokoschke. U fundusu ove najpoznatije austrijske galerije neka su ključna djela francuskog impresionizma kao i bečkog bidermajera.

U Gornjem Belvedereu smješten je stalni postav, dok su Donji Belvedere i Orangerie rezervirani za povremene izložbe, redom vrlo posjećene od publike sa svih strana svijeta. Belvedere godišnje posjeti preko milijun i pol posjetitelja. Povremene izložbe fokusirane su na uključivanje austrijske umjetnosti u međunarodni kontekst što je definirano u viziji galerije još davne 1903. godine, kada je osnovana institucija Moderne galerije. U prostorima Belvederea priređuju se retrospektivne izložbe austrijskih umjetnika te tematske izložbe koje istražuju ključne pokrete i epohe u umjetnosti.

U sastavu Österreischiche Galerie Belvedere su sljedeće izložbene jedinice:

  • Belvedere (Oberes Belvedere, Unteres Beelvedere, Orangerie, Palace Stables),
  • Winterpalais Zimska palača Eugena Savojskog,
  • 21er Haus.

Orangerie je prvobitno projektirana kao prostor zimskog vrta koji je bilo moguće zagrijati. Južna fasada i krov su se ljeti skidali, tako da su stabla naranči mogla ostati in situ te nisu morala biti premještana izvan građevine. Iako su mobilne arhitektonske strukture s grijanjem osjetljivih biljaka zimi bile rasprostranjene po Italiji i Njemačkoj još od 16. stoljeća, montaža i demontaža dijelova strukture ljeti i zimi bila je vrlo mukotrpna. Orangerie princa Eugena arhitektonsko je remek-djelo čija je stolarija maksimalno pojednostavljena upotrebom kližućih konstrukcija i drugih inovacija.

Nakon smrti princa Eugena stabla naranče premještena su u Schönbrunn. Nakon 1918. Orangerie udomljava dio fundusa Moderne galerije, od 1953. do 2007. služila je kao Muzej srednjovjekovne umjetnosti, a 2007. arhitektica Susanne Zotti dizajnirala je moderni bijeli kubus za izložbe kakve danas gledamo u tome prostoru.

Više o izložbi pratite na stranicama Galerije Belvedere