Izložbu ćete moći razgledati besplatno, povodom Zagrebačkog muzejskog vikenda (MUV), od 4. do 7. rujna od 10 do 20 sati.
Više o manifestaciji MUV i prigodnom programu naše Galerije možete pročitati OVDJE.
Josip Restek hrvatski je umjetnik rođen 7. ožujka 1915. godine u Volavju kraj Jastrebarskog. Umjetnošću se bavio kao slikar, grafičar, restaurator i predavač, a Galerija Klovićevi dvori čuva 410 radova iz njegovog velikog opusa – crteža, akvarela, samostalnih grafičkih listova, grafičkih mapa i ulja. Donacija je to koju je Gradu Zagrebu darovala umjetnikova udovica, gospođa Blanka Restek, Ugovorom o darovanju (KLASA: 402-09/06-01/3, URBROJ: 251-02-01-06-4) koji je potpisan 3. travnja 2006. godine. Velikoj i velikodušnoj donaciji su prethodile dvije izložbe: izložba u Galeriji Vjekoslav Karas u Karlovcu (svibanj-srpanj 2003.) te retrospektivna izložba u Galeriji Klovićevi dvori (listopad-studeni 2003.), koju je autorski koncipirala Biserka Rauter Plančić, tada viša kustosica Galerije Klovićevi dvori. Cilj tih izložbi, kako autorica Biserka Rauter Plančić navodi u uvodnom tekstu kataloga u izdanju Gradskog muzeja Karlovac i Galerije Klovićevi dvori iz 2003. godine, bio je predstaviti nesvakidašnju svestranost, stvaralačku plodnost i osobito majstorstvo izvedbe Josipa Resteka – slikara, grafičara, ilustratora, restauratora i konačno istaknutog pedagoga i pisca knjiga o grafičkim vještinama.[1] Donirani radovi pružaju presjek njegovog umjetničkog stvaralaštva od samih početaka četrdesetih godina 20. stoljeća pa sve do djela nastalih na kraju stvaralačkog puta pred završetak umjetnikova života, te kako ističe prethodna voditeljica zbirke dr. sc. Petra Vugrinec, zajedno sa darovanim katalozima izložbi i arhivskom građom o umjetniku čine zaokruženu cjelinu, pružajući dragocjen uvid u cjelokupno Restekovo stvaralaštvo.[2]
Galerija Klovićevi dvori odgovorno čuva, konzervira i restaurira Restekova djela, te priređuje izložbe. Izložba Krajolik – od forme do enformela autorice dr. sc. Petre Vugrinec, održana je povodom stogodišnjice umjetnikovog rođenja, od 9.5. do 28.5.2015. u Kuli Lotrščak. Ove godine obilježavamo 110. godišnjicu rođenja umjetnika, te smo se priključili novoj manifestaciji Grada Zagreba, Zagrebačkom muzejskom vikendu, koji se održava od 4. do 7. rujna 2025., s izložbom posvećenom i Josipu Resteku i gradu Zagrebu – Restekovim zagrebačkim šetnjama. Restek je gradu Zagrebu posvetio čak tri grafičke mape: grafičku mapu „Zagreb“ iz 1949. godine s osam litografskih listova, mapu „Zagreb“ iz 1965. godine koja sadrži osam drvoreza u boji, te mapu „Zagreb“ iz 1986. godine koja sadrži osam linoreza. Grafike iz mape „Zagreb“ iz 1965. godine otiskivali su učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, te je otisnuto 212 primjeraka svakog lista. Naime, Restek je od 1950. do 1973. radio na Školi za primijenjenu umjetnost u Zagrebu. Nesvakidašnja svestranost umjetnika koji je diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, zatim završio povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, i na kraju završio specijalku za grafiku kod profesora Tomislava Krizmana, očituje se i u njegovom životnom putu. Na samom početku zaposlio se kao profesor crtanja te opće i narodne povijesti u Muškoj gimnaziji u Karlovcu, zatim je kraće vrijeme radio kao restaurator u Restauratorskom zavodu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, da bi se kasnije zaposlio kao profesor u Školi za primijenjenu umjetnost u Zagrebu – u početku na studiju slikarskih tehnika, a zatim na grafičkom odsjeku, pa se za radnog vremena intezivno bavio grafikom, a u ateljeu kod kuće slikanjem.[3] Redovito je izlagao svoja djela na skupnim i samostalnim izložbama te je za svoje radove dobio brojna priznanja (godine 1970. Accademia internationale Tommaso Campanella imenuje ga za člana “honoris causa” s diplomom i srebrnom medaljom, na VI. i VII. ličkim analima u Gospiću dobiva Plakete za grafiku, godine 1972. odlikovan je Ordenom rada sa srebrenom zvijezdom, godine 1979. otkupnom nagradom na IV. izložbi jugoslavenskog portreta u Tuzli, godine 1980. Accademia Italia delle Arte e Lavori imenuje ga akademikom sa zlatnom i 1982. godine Zlatnom medaljom Accademie Italia delle Arte e del Lavoro u Salsomaggiore Terme)[4]. Od 1973. do umirovljenja 1982. godine zaposlen je kao profesor na Višoj grafičkoj školi u Zagrebu te za potrebe nastave objavljuje udžbenik Osnove grafičkog dizajna (1975) i Tabelarni pregled likovno – grafičke kulture (1976). Sredinom osamdesetih priredio je i svoju prvu retrospektivnu izložbu, koja je bila postavljena u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu od 5. do 31. ožujka 1985. godine.
U svom stvaralačkom putu koristi različite tehnike i materijale. U donaciji koja se čuva u Galeriji Klovićevi dvori pohranjeni su akvareli, gvaševi, crteži tušem, skice i crteži olovkom i ugljenom, koristio je kredu i pastele. Grafičkim tehnikama se posebno bavio i vrsno ih poznavao. U zbirci su pohranjeni bakropisi, bakrorezi, linorezi, linogravure, drvorezi, akvatinte, litografije, monotipije. Slikao je i uljem na platnu, drvu, lesonitu i kartonu. Na izložbi Restekove zagrebačke šetnje izložene su tri grafičke mape kojima je tema ista (grad Zagreb), ali tehnike kojima se tema prikazivala su različite: mapa Zagreb iz 1949. godine sadrži osam litografija te su i sami listovi različitih dimenzija. Nakladnik je sam autor, a izdana je u 50 primjeraka. Grafička mapa Zagreb iz 1965. godine sadrži osam višebojnih drvoreza, izdanih u nakladi Izdavačko knjižarskog poduzeća Naprijed, Zagreb. Naklada je bila 200 mapa s osam otisaka, a svaki pojedini list je potpisao i numerirao sam umjetnik, rednim brojevima od 1 do 200. Deset mapa izvan prodaje zadržano je za umjetnika i numerirano rimskim brojkama od I do X. Mapa Zagreb iz 1986. godine sadrži osam linoreza u sepiji. Izložba je postavljena kronološki, te se od prve mape posvećene Zagrebu do sljedeće, nastale 16 godina kasnije, može uočiti razvoj Restekovog umjetničkog izražaja. Ono što ostaje isto, sve do posljednje mape posvećene Zagrebu nastale godinu dana prije smrti umjetnika, jest njegov umjetnički senzibilitet – tehnička preciznost, emotivnost linije te specifičan osobni stil kojim preispituje odnos stvarnosti i svoje subjektivne impresije. Josip Restek bio je umjetnik širokog polja interesa koji je iza sebe ostavio velik opus, kojeg je još uvijek potrebno adekvatno valorizirati, a neke segmente njegovog stvaralaštva, poput njegove sakralne umjetnosti prisutne u hrvatskim kapelicama i crkvama s ponekim primjerom u inozemstvu (posebnost je za istaknuti mozaik Gospe Bistričke u bazilici Navještenja Marijina u Nazaretu, kojeg je posvetio pokojni nadbiskup, kasnije kardinal Franjo Kuharić 3. travnja 1978. godine) tek istražiti i primjereno prezentirati. Toj zadaći nakon smrti umjetnikove udovice Blanke Restek posvetila se i umjetnikova nećakinja, dr. Ivana Đurinović-Wolf. Godine 2021. organizirala je izložbu „Josip Restek – Impresije“ u Galeriji Zvonimir u Baškoj na otoku Krku, gdje je zainteresiranoj publici predstavila dio privatne kolekcije obitelji. Josip Restek umro je u Zagrebu 13. svibnja 1987. godine i iza sebe ostavio preko 2300 radova[5].
Valentina Bach, voditeljica zbirke
[1] Katalog Josip Restek, 2003: str 5
[2] Tekst Petre Vugrinec na mrežnim stranicama zbirke: http://restek.mdc.hr/hr/o-donaciji/
[3] Katalog Josip Restek, 2003: str. 12 (životopis sastavila Antonija Družak)
[4] isto
[5] Deplijan izložbe „Josip Restek – Impresije“, Galerija Zvonimir, Baška, 2021.
Kustosice izložbe: Valentina Bach, Danijela Markotić, Katarina Srdarev Škorić
Vizualni identitet: Sanja Bachrach Krištofić
Fotografije: Goran Vranić
