Izložba “Misterij majstora Fortezze – Europska baština šibenskoga gravera”

Misterij majstora Fortezze – Europska baština šibenskoga gravera

Galerija Klovićevi dvori, 10.9.2024. – 10.11.2024.

Prvom monografskom izložbom majstora Oracija Fortezze želimo predstaviti europski značaj šibenskog majstora zlatara i gravera koji je na svojim vrsno graviranim mjedenim vrčevima i pladnjevima pokazao nevjerojatno poznavanje antike, klasične literature kao i poznavanje suvremenih likovnih smjernica. Bio je među rijetkim primijenjenim umjetnicima koji su u to vrijeme potpisivali svoja djela i to, ne samo što se potpisivao svojim imenom i prezimenom, već je isticao da je Šibenčanin ili da je djelo rađeno u Šibeniku.

Kroz uvodnu temu problematizira se položaj Šibenika i Dalmacije u 16. stoljeću i detaljno analizira životni put umjetnika. Tema će uključivati originalne vedute i grafičke prikaze grada Šibenika i Dalmacije toga vremena, njegovih suvremenika – kartografa i grafičara Martina Kolunića Rote i Natalea Bonifacija, kao i kontekst ratnih zbivanja i blizine Osmanskog Carstva.

Posjetitelji će moći vidjeti prvi datirani i potpisani pladanj Oracija Fortezze iz British Museuma u Londonu koji je zasigurno jedan od najupečatljivijih Fortezzinih radova kako zbog kompleksne ikonografije tako i zbog zanimljive simbolike prikaza ali i spomena majstora Stephanusa (Stjepana, Fortezzinog učitelja).

Izložba obrađuje i temu naručitelja koje prepoznajemo prema grbovima plemićkih obitelji koji se nalaze na posudama. U njima saznajemo da su ga u 16. st. cijenili pripadnici mletačkog plemstva od kojih su neki obavljali visoke dužnosti za Serenissimu. Unutar teme obradit će se i funkcija samih ukrasnih pladnjeva, koja i dalje ostaje dijelom nepoznanica. Pladnjevi su bili u bogatim kućama postavljeni vertikalnona novom tipu namještaja koji se javlja u 15. i 16. stoljeću pod nazivom credenza:stepenasti, često improvizirani drveni namještaj prekriven finim tkaninama ili dragocjenim tepisima u salonu za primanje gostiju i svečane objede. Obiteljski grb je istaknut u sredini kao dokaz bogatstva, ukusa i intelektualnih interesa plemićkih obitelji.

U ovom dijelu postava izloženi biti će prikazani pladnjevi, vrčevi, posude i zdjela iz Museo Correr u Veneciji i Museo Nazionale del Bargello u Firenci. Riječ je o četiri predmeta kroz koje dublje ulazimo u problematiku ikonografije Fortezzinih djela, grafičkih predložaka za pojedine teme, kao i one literarne, te iz drugih medija. Motivski repertoar (groteski, morleski, i rollwerk) koji se pojavljuje na mjedenim predmetima, izvorno potječe sa kasno-renesansnih grafičkih listova, čije porijeklo vežemo uz antičke izvore.

Osim mjedenih pladnjeva, vrčeva i posuda, među sačuvanim i potpisanim djelima Oracija Fortezze nalaze se i okovi za korice matrikula (matičnih knjiga bratovština). U okviru ove teme, uz originalne matrikule posuđene iz Dijecezanskog muzeja Šibenske biskupije govorit ćemo i o ulozi Fortezze u bratovštini sv. Ivana Krstitelja u kojoj je djelovao kao pisar, te po svemu sudeći bio njezin istaknuti član. Bratovštine su bile važan segment svakodnevice u životu Šibenika toga vremena, u kojem naš majstor živi i radi.

Kroz zapise šibenskih bilježnika, saznajemo da je Fortezza imao ulogu u izradi freske na središnjoj apsidi u crkvi sv. Ivana, kao i na izradi posvetnog natpisa na sjevernom portalu Katedrale sv. Jakova iz 1555. godine, te na izradi grobnica biskupa Ivana Lucija Štafilića. Šibenska katedrala (pod zaštitom UNESCO-a od 2000. godine), spomenik je izuzetne vrijednosti ne samo za Šibenik i Hrvatsku već i u okviru europske baštine.

Oracije Fortezza se u većini dokumenata koji su sačuvani iz vremena titulira majstor zlatar, tako da nedvojbeno stoji da je majstor zasigurno radio zlatarske radove na području Šibenika, a vjerojatno i širem dalmatinskom području. U širem kontekstu umjetničkog obrta toga vremena njegova uloga nam je nepoznata s obzirom da nemamo sačuvanih (signiranih) radova. Kroz ovu temu i izložene predmete zlatarskog obrta koji su sačuvani i uglavnom se čuvaju u Šibeniku, možemo dobiti dojam o tome kakvi su mogli biti radovi majstora Fortezze da su se sačuvali.

Ikonografija antičkih heroja – humanistički ideali

Fortezzin opus sveukupno možemo vezati uz ikonografiju antičkih i povijesnih uzora. Postavljanjem njegovih radova uz druge izvore objašnjava se renesansno-manirističko poimanje svijeta koje je prevladalo u dalmatinskim komunama 15. i osobito 16. stoljeća. Šibenski pladanj s grbom obitelji Grimani iz Muzeja grada Šibenika, otkupljen je 1982. godine posredstvom Flore Turner Vučetić, koja je i jedna od autorica izložbe. Na ovom su pladnju ugravirani motivi Kosovske bitke čija je univerzalna kršćanska simbolika prikazana kroz teme slavenskog herojstva u borbi protiv neprijatelja kršćanstva.

Šibenski pladanj za ovu izložbu detaljno je i konzerviran i restauriran, te se kroz taj postupak došlo do novih spoznaja vezanih uz materijal i tehniku majstora Fortezze, koje će se predstaviti u okviru ove cjeline.

Kroz izvanredne posudbe iz Victoria&Albert Museuma u Londonu posjetitelji će steći uvid u raskoš ikonografskih tema i simbolike, dekorativnog repertoara, a na jednom predmetu uočen je i autoportret majstora.

Vrijednost i značaj majstora Fortezze premašuju granice hrvatske povijesti umjetnosti te se njegov opus treba gledati u europskim okvirima. Izložba uz novu valorizaciju i svježu afirmaciju ukazuje na nesumnjiv europski kontekst stvaralaštva ovog domaćeg kasno-renesansnog majstora.

Organizacija izložbe: Galerija Klovićevi dvori i Muzej grada Šibenika
Autorice izložbe: Marina Lambaša, Flora Turner-Vučetić
Kustosice izložbe: Jasmina Bavoljak, Marina Lambaša
Likovni postav izložbe: Dinko Uglešić