18.05.2025. MEĐUNARODNI DAN MUZEJA – BESPLATAN ULAZ NA NAŠE IZLOŽBE

Poštovani posjetitelji,

U NEDJELJU, 18.05.2025. za MEĐUNARODNI DAN MUZEJA omogućit ćemo besplatan ulaz na naše izložbe:

Zbirka Kviz – mala riznica hrvatskog slikarstva

Zbirka dr. Borisa i Jelve Kviz jedna je od najrespektabilnijih, a javnosti nepoznatih zbirki modernog hrvatskog slikarstva. Broji 68 djela, većinom vrhunskih ostvarenja s kraja 19. stoljeća do prve polovice 20. stoljeća, među kojima se izdvajaju „Autoportret“ Josipa Račića iz 1906./7. koji je i pojedinačno zaštićeno kulturno dobro te „Pet ćutila“ Vlaha Bukovca iz 1898. godine također pod zaštitom RH. Zbirka sadrži po nekoliko djela od autora hrvatske moderne u rasponu od Vlaha Bukovca, Bele Csikosa Sesie, Ferde Kovačevića, Mencija Clementa Crnčića, Emanuela Vidovića, Miroslava Kraljevića i münchenske četvorice, Milivoja Uzelca i praške četvorice, pa sve do Ljube Babića, Jerolima Mišea, Miljenka Stančića i drugih.

Slike iz Zbirke Kviz redovito se posuđuju za retrospektivne i ostale izložbe. Vlasnici zbirke, ugledni sveučilišni profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu Boris Kviz i njegova supruga Jelva počeli su prikupljati početkom 70tih godina te su sva djela i njihova provenijencija uredno dokumentirana i bibliografirana. Čitava Zbirka donirana je Galeriji Klovićevi dvori te je Međunarodni dan muzeja lijepa prilika za upoznavanje s našom novom vrijednom donacijom.

Miro Vuco – zatečeno stanje

Ranu karijeru Mire Vuce obilježilo je sudjelovanje u radu grupe Biafra, koja je djelovala od 1970. do 1978. godine. Ovo je razdoblje odredilo njegova umjetnička promišljanja i stremljenja prema aktivizmu i društveno angažiranoj umjetnosti. Protivljenje socijalnoj ravnodušnosti u likovnom smislu se u njegovom djelu očitovalo kroz borbu protiv domaće apstrakcije, a posebice protiv sebi dovoljne konceptualne umjetnosti. Kritika je opisala skulpture iz ovog perioda kao oblik tzv. “radikalnog realizma” u egzistencijalnom ključu. Umjesto trajnih materijala poput bronce, Vuco je preferirao nestandardne, često efemerne materijale poput poliestera. Ti materijali postaju ključni za razumijevanje karaktera ove izložbe. Osim kiparstvom Miro Vuco se bavi i slikarstvom. Na ovoj izložbi, po prvi će puta biti predstavljene hrvatskoj publici. Vucinu umjetnost karakterizira raznorodnost i razigranost: morfološka i tematska znatiželja kao i interes za eksperimentalna rješenja. Ovom izložbom zaokružuje se višedesetljetna umjetnička praksa Mire Vuce, koja je započela u razdoblju društvene nesigurnosti 1970-ih, a traje do današnjih dana, obilježenih drugačijim, ali podjednako izazovnim okolnostima.