Ciklusom izložbi posvećenih umjetničkim atelijerima Galerija Klovićevi dvori sustavno predstavlja ovu vrlo specifičnu i zanimljivu temu koja u sebi objedinjuje različite aspekte likovnog stvaralaštva. Pored osobnih poetika umjetnika, članova atelijerskih zajednica, pratimo i načine djelovanja tih zajednica tijekom vremena, a umjetnici koji su djelovali u dvorcu Sixta u Jakovlju od 1972. godine izvrstan su primjer širenja umjetničkih aktivnosti izvan zidova vlastitih atelijera. U Jakovlju su, zahvaljujući prvenstveno inicijativi kipara Ratka Petrića održavane izložbe, a u parku oko dvorca bila je organizirana i kiparska kolonija te su do danas sačuvane brojne skulpture koje oplemenjuju taj povijesni perivoj. Jakovlje zbog svega toga predstavlja vrlo vrijedan baštinski kompleks u kojem se prepliću priče o nekadašnjim vlasnicima dvorca i njegovoj arhitektonskoj vrijednosti s pričama o novijoj povijesti dvorca i umjetnicima koji su ovdje ostavili svoj trag.
Umjetnički atelijeri su prvenstveno mjesta kreativnog stvaralaštva, no, istovremeno oni su i mjesta susreta i komunikacije s javnosti, mjesta prodaje umjetnina i svjedoci razvoja likovnih disciplina. Atelijeri su vrlo često i zanimljivi s arhitektonskog aspekta te ih je potrebno sačuvati za budućnost. Za mnoge teoretičare, atelijeri su i najbolja mjesta za prezentaciju umjetničkih opusa jer se upravo u njima može najbolje „omogućiti izravno uživljavanje (posjetitelja) u kreativni proces umjetnika“.
Na predavanju će biti riječi o tome kada je započela prezentacija atelijera kao baštinskih spomenika te ćemo predstaviti nekoliko najzanimljivijih primjera – od muzealiziranih atelijera in situ poput vile Stuck i Atelijera Krasinski do primjera premještanja atelijera Francisa Bacona i Constantina Brancusija. Biti će riječi i o nizu hrvatskih primjera čuvanja atelijerske građe i atelijerskih zgrada kao što su Vila Flora u Dubrovniku i Atelijer Zvonka Cara u Crikvenici.
Predavanje će održati Snježana Pintarić u četvrtak, 18. 6. 2026. u 18:00 sati u Galeriji Klovićevi dvori
Snježana Pintarić povjesničarka je umjetnosti i dugogodišnja ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti (1998. – 2022.). Doktorirala informacijske i komunikacijske znanosti, područje muzeologija, s temom „Umjetnički ateljei u Zagrebu od 1896. do 2007. – Od istraživanja fenomena do smjernica muzealizacije“. Od 1999. do 2009. voditeljica projekta izgradnje nove zgrade Muzeja suvremene umjetnosti multiprogramske ustanove sa značajnom zbirkom hrvatske i inozemne suvremene umjetnosti. Autorica izložbi s područja moderne i suvremene umjetnosti hrvatskih i stranih umjetnika – Miroslav Šutej – Retrospektiva, Oton Iveković – retrospektiva, Oskar Arthur Alexander – retrospektiva, Ivan Picelj, Peter Kogler, Zoltan Novak, Miks Mitrevics, Matko Vekić, itd. Autorica niza stručnih i znanstvenih priloga u časopisima Peristil, Informatica Museologica, Kontura, Vijesti muzealaca, Anali Galerije Antuna Augustinčića i katalozima izložbi. Sa stručnim i znanstvenim izlaganjima sudjelovala na simpozijima i kongresima na temu povijesti umjetnosti i muzeologije. Od 2010. do 2018. predsjednica međunarodnog povjerenstva Nagrade za suvremenu hrvatsku umjetnost HT@msu.hr. Kao urednica publikacije Volumen – katalog zbirki MSU primila godišnju nagradu Društva povjesničara umjetnosti 2007., a za izložbu Nepokorena šuma – Hommage Radovanu Ivšiću (koautorstvo s Annie Le Brun) nagradu za najbolju izložbu Hrvatskog muzejskog društva 2015. Dobitnica je posebnog priznanja za doprinos likovnoj umjetnosti Hrvatskog društva likovnih umjetnika u 2022. Za zasluge u kulturi nagrađena je ordenima Republike Hrvatske i Republike Austrije.