Galerija Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4
Zatvoreno preko ljeta do 3.9.2026.
Galerija Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4
Zatvoreno preko ljeta do 3.9.2026.
13. srpnja 2026.
Za jesen 2026. godine Galerija Klovićevi dvori priprema bogat program pa vjerujemo da će biti puna zanimljivosti za ljubitelje likovne umjetnosti i one koji će to tek postati.
Već početkom rujna predstavlja se Zbirka darovanih umjetnina Galerije Klovićevi dvori. Zbirka darovanih umjetnina rezultat je donacija umjetnika ili njihovih nasljednika koji su nakon izlaganja u Galeriji Klovićevi dvori velikodušno darovali svoja djela našoj instituciji. S vremenom se formirao zavidan korpus koji danas broji preko stotinu raznovrsnih umjetničkih djela (slika, skulptura, fotografija, grafičkih mapa itd.) raznorodnih tehnika i medija. Osim domaćih, djela su donirali i inozemni umjetnici, no pretežno je riječ o djelima nastalima u prošlom stoljeću autora poput Slavka Šohaja, Ferdinanda Kulmera, Maksimilijana Vanke, Vanje Radauša, Ivana Meštrovića, Ivana Picelja, Petra Barišića, Kažimira Hraste, Željka Senečića i drugih. Ova izložba bit će prvo samostalno predstavljanje javnosti Zbirke koja raste zajedno s Galerijom već preko četrdeset godina. U kontekstu života umjetničkog djela u muzejsko-galerijskoj zbirci nastoji se podsjetiti na umjetnike koji su svojim djelovanjem obilježili našu nedavnu prošlost. Zbirka darovanih umjetnina svojevrsna je kronologija izložbenog djelovanja Galerije te snažan zalog i temelj za budućnost.
U okviru ciklusa „Moderni klasici“, Galerija Klovićevi dvori nastavlja predstavljati retrospektive istaknutih hrvatskih umjetnika. Nakon Nives Kavurić Kurtović, Mersada Berbera, Nevenke Arbanas, Vaska Lipovca, Josipa Botterija Dinija, Mire Vuce i drugih odlučili smo pripremiti retrospektivnu izložbu ugledne hrvatske grafičarke Nade Žiljak.
Rođena 1944. godine u Zagrebu u umjetničkoj obitelji Kinert, od malena je uz oca, slikara i profesora ALU Alberta Kinerta gajila specifičnu slikarsku imaginaciju i morfologiju. Godine 1967. diplomirala je na Grafičkom odjelu te je 1970. specijalizirala ilustraciju te je prisutna na likovnoj sceni gotovo 60 godina. Stvaralački put Nade Žiljak ispunjen je ostvarenjima izuzetnog umjetničkog dosega. Njezina je karijera obilježena znatiželjom i raznolikošću u likovnom stilu, mediju i sadržaju slike. Od ilustracije, grafike i ulja na platnu, pa do InfraredArt slikarstva, njezin je rad sinteza raznovrsnih likovnih pristupa i tehničke svestranosti. Umjetnost Nade Žiljak posjeduje i bogatstvo sadržaja, u rasponu od biblijskih motiva, životinja, prirode i pejzaža, uz ljudski lik i njegovu intimu kao središnje preokupacije. Izlagala je na brojnim samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu: Budimpešta, Kairo, Graz, Kijev, Pečuh, Bratislava, Pariz, London, Kuala Lumpur, Taipei, Asbach, Bihać, Sarajevo, Pittsburgh itd. Njezin rad popratile su monografije iz pera Đure Vanđure, Branke Hlevnjak i Dore Kinert Bučan.
I danas slika svaki dan, a slike gradi interpretacijom ljepote svakodnevnog života. Višedesetljetno djelovanje i uspješnost njezina slikarstva – nježnog, nenametljivog i krajnje osobnog – čini je značajnom pojavom u hrvatskome likovnom svijetu. Ovom je retrospektivom po prvi put cjelovito predstavljamo hrvatskoj publici.
U studenome Galerija Klovićevi dvori otvara posljednju i dugo očekivanu izložbu o praškoj fazi Vlahe Bukovca. Već su prvom i drugom izložbom iz ciklusa „Vlaho Bukovac u Europi“, podijeljenog na tri glavne faze određene mjestima Bukovčeva boravka i života: u Parizu, Zagrebu i Pragu pod nazivom: Vlaho Bukovac – pariško razdoblje 1877. – 1893. održanom 2018. te Korijeni i krila, Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču, 1893. – 1903. održanom 2022. godine u Galeriji Klovićevi dvori, naznačeni smjer istraživanja i način izlaganja koji donekle odudara od klasičnih retrospektivnih pregleda. Obrada Bukovčeva opusa apostrofirala je važnost konteksta u kojem se odvija Bukovčevo stvaralaštvo, značaj sredine, miljea u kojem se kretao, društveno-političkih prilika o kojima je često umjetnost ovisila, ali i međusobnih utjecaja likovnih umjetnika, književnika, pjesnika, kao i drugih osoba iz ondašnjeg društveno-političkoga javnoga života.
U suradnji s češkom povjesničarkom umjetnosti, dr. sc. Vjerom Borozan, koja se u svojoj doktorskoj disertaciji bavila Bukovčevim djelovanjem i utjecajem u Pragu, praška će se dvadesetogodišnja faza sagledati s pozicije češke povijesti umjetnosti. Problemi Bukovčeva nepostojanja u današnjoj likovnoj etimologiji Praga s početka stoljeća pokušat će na neki način biti ispravljeni. To je duhovno najintrigantnija faza u kojoj nastaju slike sasvim izvan dotadašnjega Bukovčeva opusa kao što su Fantazija i Ormar buduće slave (čija nam je sudbina danas nepoznata). Bit će izložena, dakako, brojna ostvarenja Bukovčeva praškog opusa od kojih je znatna količina potpuno nepoznata javnosti.
Godina se zaključuje još jednom pravom likovnom senzacijom, prvim retrospektivnim pregledom mladog, ali već međunarodno afirmiranog umjetnika, kipara Nikole Vudraga.
Rođen 1989. godine u Varaždinu, autor je mnogih javnih skulptura, poprsja i portreta, modela hrvatskih nacionalnih optjecajnih i prigodnih kovanica. Od 2005. godine svoje je radove izlagao na šezdesetak grupnih i samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, a međunarodnu pozornost privukao je djelom „Željezna djeva“ (Iron maiden) koja je 2023. godine na dobrotvornoj aukciji u Varšavi prodana za nevjerojatnih 712.000 eura, čime je postigao rekordnu cijenu za hrvatsku umjetninu.
Svojim stvaralaštvom posljednjih godina bilježi međunarodnu afirmaciju na izložbama u Parizu, New Yorku, Varšavi, Dubaiju, na Biennalu umjetnosti na Malti kao i na Venecijanskom biennalu 2024. godine. Svestran je umjetnik, jednako upečatljiv u maloj i velikoj formi, u reljefu, minijaturi ili monumentalnoj skulpturi, a izložba u Galeriji Klovićevi dvori pružit će jedinstven uvid u njegovo dosadašnje stvaralaštvo te prezentirati njegov najnoviji rad. Uz inovativan produkcijski pristup bit će to zasigurno izložba osobito zanimljiva mlađoj generaciji.
Vjerujemo da će raskošna i raznolika programska shema privući brojne posjetitelje u galeriju koja uz izložbene programe uvijek nudi nešto više – predavanja, tribine, dječje likovne radionice i prekrasan ambijent na zagrebačkom Gornjemu gradu.
