Galerija Klovićevi dvori nastavlja svoj ciklus Moderni klasici, u kojem publici predstavlja retrospektive istaknutih hrvatskih umjetnika i umjetnica. Nakon Nives Kavurić Kurtović, Mersada Berbera, Nevenke Arbanas, Vaska Lipovca, Josipa Botterija Dinija, Mire Vuce i drugih, na red dolazi Nada Žiljak – umjetnica čiji je stvaralački put gotovo šest desetljeća obilježen ne samo dugom i bogatom karijerom, nego i stalnom znatiželjom prema slici, mediju i tehnici.
Retrospektiva, koja će biti otvorena od 1. listopada do 15. studenoga 2026., prvi će put na jednom mjestu cjelovito predstaviti njezin višedesetljetni umjetnički put.
Upravo je u tome i posebnost ciklusa Moderni klasici: umjesto pojedinačnog segmenta opusa ili jedne faze umjetničkog djelovanja, Galerija publici otvara prostor za sagledavanje cijelog stvaralačkog puta autora koji su svojim radom obilježili hrvatsku umjetnost. Ciklus je tijekom godina povezao vrlo različite umjetničke rukopise, generacije i poetike, ali im je zajedničko upravo ono što naziv sugerira – riječ je o umjetnicima čiji su opusi postali važan dio hrvatske likovne baštine.
U taj se niz prirodno uklapa i Nada Žiljak, rođena 1944. godine u Zagrebu, u umjetničkoj obitelji Kinert. Njezin otac bio je istaknuti hrvatski slikar, grafičar i profesor Akademije likovnih umjetnosti Albert Kinert, a upravo je on bio i jedan od njezinih profesora. Nada Žiljak diplomirala je na Grafičkom odjelu ALU 1967., a 1970. specijalizirala ilustraciju.
No, njezin umjetnički put nije ostao vezan uz jednu disciplinu ili tehniku. Tijekom gotovo šest desetljeća djelovanja bavila se slikarstvom, grafikom i ilustracijom, radeći u ulju, akrilu, akvarelu i pastelu, ali i u klasičnim grafičkim tehnikama poput suhe igle, bakropisa i linoreza. Njezina je karijera pritom obilježena izrazitom znatiželjom i spremnošću na istraživanje novih mogućnosti slike.
Jedan od najzanimljivijih primjera takvog istraživanja je InfraredArt, koji je u njezinu radu prisutan od 2009. Riječ je o dualnoj slici – radu koji sadrži dvije neovisne vizualne pojavnosti, jednu vidljivu ljudskom oku, a drugu vidljivu u infracrvenom spektru. Tako se u Nadinom radu susreću klasično likovno stvaralaštvo, eksperiment i tehnologija, a slika prestaje biti samo ono što vidimo na prvi pogled.
Raznolik je i sadržaj njezina opusa. U njezinim se djelima pojavljuju ljudski lik i njegova intima, priroda i pejzaži, životinje, biblijski motivi, ali i brojni prizori koji polaze od svakodnevnog života i osobnog doživljaja svijeta. Upravo ta kombinacija raznolikosti medija i vrlo osobnog likovnog rukopisa čini njezin opus teško svodivim na jednu temu ili stil.
Nada Žiljak do danas je ostvarila osamdesetak samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, među ostalim u Budimpešti, Kairu, Grazu, Kijevu, Pečuhu, Bratislavi, Parizu, Londonu, Kuala
Lumpuru, Taipeiju, Sarajevu i Pittsburghu. O njezinu su radu objavljene i monografije autora Đure Vanđure, Branke Hlevnjak i Dore Kinert Bučan.
Njezina povezanost s obitelji Kinert pritom je više od zanimljive biografske činjenice. Albert Kinert bio je jedna od važnih figura hrvatske grafike druge polovice 20. stoljeća, profesor koji je 1969. osnovao poslijediplomski studij grafike na Akademiji likovnih umjetnosti, a među njegovim su učenicima brojni kasnije istaknuti hrvatski umjetnici. Nada Žiljak pripada upravo toj generaciji umjetnika koja je stasala uz njegovo pedagoško i umjetničko djelovanje, ali je tijekom vlastite karijere izgradila prepoznatljiv i autonoman likovni svijet.
I danas slika gotovo svakodnevno. U ranijim predstavljanjima svog rada sažela je taj odnos prema stvaranju jednostavnom rečenicom: „Moram slikati, jer slikanje sam ja.”
Upravo zato retrospektiva u Klovićevim dvorima nije samo pregled jedne duge umjetničke karijere. Ona je prilika da se na jednom mjestu ponovno otkrije opus umjetnice koja je desetljećima ostala vjerna slikarstvu, ali ga nikada nije prestala istraživati – od crteža, grafike i ilustracije do slike koja se nastavlja pojavljivati tek pred infracrvenom kamerom.
Autorica i kustosica izložbe: Anamarija Komesarović
Koautor izložbe: Jagor Bučan
Likovni postav: Anamarija Komesarović
Voditeljica programa GKD: Petra Vugrinec
Tehnička organizacija: Dragutin Matas
Tehnička realizacija: Davor Markotić, Tomislav Antolić, Nino Bellen, Josip Butorac, Boris Krepelnik
Pedagoški program: Liljana Velkovski
Odnosi s javnošću: Anamarija Alfirev
Vizualni identitet: Jana Žiljak Gršić
