logo Galerija Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4
facebook youtube instagram
calendar Utorak - Nedjelja 11:00 - 19:00
calendar 04.10.2014 - 04.01.2015

Normandija / Rađanje Impresionizma

Normandija / Rađanje Impresionizma

Izložba Normandija / Rađanje Impresionizma predstavit će 90 radova iznimno značajnih umjetnika Normandije od 2. listopadu 2014. do 4. Siječnja 2015. u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu i potom početkom 2015. U nešto manjem obimu bit će postavljena u Narodnoj Galeriji, Ljubljana.

Kustos izložbe: Alain Tapié

3 Cals

Jedinstvena vrijednost ove zbirke je u tome što u punoj raznolikosti predstavlja različite umjetničke pokrete 19. stoljeća – realizam, romantizam, impresionizam i postimpresionizam – prateći nijanse njihova razvoja i brojne promjene koje su dovele do rođenja modernizma 20. stoljeća. Ova izložba kombinira promišljanja o djelovanju prirode, obale, krajolika i grada sa žanrovskim slikama i mrtvim prirodama. U 19. su se stoljeću umjetnici sklanjali u Normandiju, bježeći pred industrijskim okolišem koji je preuzimao velike gradove. Ondje su se skrili da budu bliski s prirodom i da bi razvili sposobnosti slikanja na otvorenom, nastojeći uhvatiti trenutak u vremenu i varijacije boja u ovomu sjevernjačkom krajoliku. Umjetnici nisu obraćali pozornost samo na pejzaž, već i na svakodnevni život seljaka i ribara.

Osobita privlačnost ovih slika Normandije ne leži toliko u nekom portretiranju regionalnog identiteta ili povijesnog razdoblja, koliko u neuhvatljivom djelovanju prirode koja se u njima ogleda.

U kulturalnom kontekstu ova izložba ne naglašava samo važnost Normandije u umjetnosti, već prikazuje i djela slikara svjetskog i regionalnoga glasa. Istovremeno, podupire mogućnost stvaranja jedinstvene zbirke slika.

Zbirka je izlagana u Francuskoj i izvan nje. Nakon Austrije, SAD-a, Japana i drugih zemalja prikazana je i u trima nacionalnim galerijama Estonije, Latvije i Bjelorusije 2009. – 2010. Godine 2011. izložena je tijekom sastanka na vrhu G8 održanom u Deauvilleu, nakon čega je otišla u Nacionalni muzej Ukrajine u Kijevu, kao i u Lvov i Dnjepropetrovsk. Potom slijede skandinavske zemlje, te sad u Zagrebu, Ljubljani i Osijeku, kao i uvijek, uz najstroža pravila konzervacije.

Zbirka Slikati u Normandiji, s radovima Moneta, Boudina, Géricaulta, Courbeta, Corota, Dufyja, Renoira i mnogih drugih, postala je simbol Normandije kao pravog središta izvrsnosti.

4 BOUDIN Vue du bassin de Trouville 1865

Zbirka Slikati u Normandiji

Stvorena 1992. godine na inicijativu Regionalnog vijeća Donje Normandije, te uz pomoć privatnih partnera, zbirka Slikati u Normandiji okuplja više od stotinu slika. Premda nisu svi umjetnici svjetskog glasa, zbirka se bavi predstavljanjem Normandije krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

Honfleur, Le Havre i kasnije Rouen su imena koja stoje kao simboli tih trenutaka intenzivnog stvaranja i razmjene velikih inovacija moderniteta u nastajanju poznatijeg pod imenima impresionizma i fovizma. Od Moneta do Jongkinda, od Lebourga do DeLattrea, od Marqueta do Duvyja, tek su neki susreti koji su tijekom više od stoljeća obdarili Normandiju emblematičnom slikom užitka u slikanju.

Naslov zbirke nagovješćuje putovanje kroz prelijep normandijski krajolik, s obalom i kontinentalnim dijelom, smješten u kontinuitet romantičnog naturalizma i meditativne prirode pejzaža. Slike su usmjerene na naglašavanje manje spektakularnih, manje razvikanih prizora.

Naglasak u izboru djela jest na diskretnom, ponekad i tajnom utjecaju samog pejzaža, a ne poznatijih mjesta i prizora. Corot i Boudin imaju svoj “sivi” impresionizam, Signac i Louvrier biserni kolorizam.

Slike su predstavljene slijedom koji povezuje fizikalnu dimenziju s topografijom i koji, krenuvši od farme Saint Siméon kao polazne točke, stiže do obale i zamisli turističkog obalnog mjesta. Zatim se upućuje uzvodno, slijedeći obale Seine, da bi završio u kontinentalnom dijelu, u samom srcu normandijskog krajolika.

Alain Tapié
direktor zbirke

Izložba je podjeljena na 4 dijela, prema regijama  i umjetnicima koji su se tamo okupljali:

  1. Farma Saint Siméon

Farma Saint-Siméon bila je u 19. stoljeću sastajalište umjetnika, slikara i glazbenika: Jean-Baptiste Corot, Gustave Courbet, Constant Troyon i oni čija umjetnosti sve duguje Normandiji, kao što je Eugène Boudin. Krajem života, prisjećajući se tih svijetlih dana, Boudin je jednom prijatelju napisao: “Oh! Saint-Siméon, o tom bi se svratištu moglo napisati lijepu legendu.”

Saint-Siméon je bila farma na Côte de Grâce, smještena na padini i okružena stablima jabuke, dok se pejzaž riječnog ušća odatle mogao samo naslutiti. Farma Saint-Siméon odigrala je ključnu ulogu jer je svoje stalne ili privremene stanovnike povezala s vrhunskim prirodnim okruženjem koje je često znalo biti grubo, tužno i nasilno, kao scenografija njihova teškog rada ili plandovanja.

  1. Radni život i praznici na moru

3 BOGGS Arrive¦üe du bateau du HavreTu su s jedne strane ribari, lokalni radnici, još uvijek uhvaćeni u svoje ritmove i običaje. U svojoj grubosti, sjedinjuju se s brodićima, morskom travom i stijenama, i sudjeluju u tihim tragedijama plima.

S druge su pak strane turisti, koji dolaze i narušavaju tišinu. Stižu u svojoj finoj odjeći, poziraju, brbljaju jedni s drugima kao što u vlastitom gradu nikada ne bi, i stvaraju skupine kako bi uživali u strasti koja se ljudima s mora gadi – kupanju. Dolaze u parovima ili kao obitelji. Na plaži uvijek ima više žena, u pratnji djece. Vikendom im se pridružuju i supruzi.

Na obzoru se vide regate, i scene utrka zamjenjuju dolazak poštanskih kočija i rad na poljima.

Mnoga mjesta na obali Normandije, od Honfleura do Langrunea, oblikovala su ovu slikarsku školu koju predstavljaju Gustave Courbet, Eugène Boudin, Johan Barthold Jongkind i Claude Monet, umjetnici koji otjelovljuju impresionizam.

  1. Normandijski krajolik

Regija Normandije ima bogatu književnu tradiciju od 18. stoljeća. Topografija se nadnosi na sve, a zajedno s njom i stereotipi voćnjaka i stabala jabuke.

Normandija je bila omiljena destinacija prvih turista, prvenstveno Engleza, koji su dolazili u Francusku nakon potpisivanja Mira u Amiensu 1802., i prolazili kroz Normandiju na putu do Pariza.

U svojim usamljeničkim, kontemplativnim djelima slikari Isabey, Huet, Daubigny i Corot znali su kako uhvatiti poeziju prirodnog okoliša ove regije.

  1. Uz Seineu

Između Le Havrea i Pariza, Sena prolazi od jednog do drugog ekstrema, od neukrotive sile mora do vrhunskog licemjerja urbanih društvenih aktivnosti. Uz Senu, obale se hitro šire na unutrašnjost Normandije, baš kao što i sama rijeka već vrlo rano priziva more.

Na svojem brodu-atelijeru Le Bottin Daubigny je izgleda bio prvi koji je prepoznao intimnost tih mjesta. Od 1865., Renoir, Monet i Bazille odredili su što će Sena značiti slikarima. Impresionisti su zatim postupno otkrili vodu i te je godine Renoir pozvao Bazillea da se pridruži njemu i Monetu na putovanju brodom niz Senu.

 

Charles Angrand
Jacques – Emile Blanche
Frank – Myers Boggs
Eugene Boudin
Pierre Bonnard
Adolphe – Félix Cals
Jean – Baptiste Camille Corot
Gustave Courbet
Karl Daubigny
Eugene Delacroix
Joseph Delattre
Louis – Alexandre Dubourg
Raoul Dufy
Pierre Dumont
Guillaume Fouace
Emile Othon Friesz
Théodore Gericault
Paul – Elie Gernez
Jean – Baptiste Antoine Guillement
Paul Huet
Eugene Isabey
Johan Barthold Jongkind
Henri Le Sidaner

Albert Lebourg
Ludovic Lepic
Victor – Stanislas Lepine
Maurice Louvrier
Albert Marquet
Maxime Maufra
Georges Michel
Claude Monet
Charles Pecrus
Robert – Antoine Pinchon
Jules – Louis Rame
Auguste Renoir
Théodule Ribot
Alfred Stevens
Louis Valtat
Jacques Villon
Edouard Vuillard

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.