Jesenski program GKD 2018

Jesenski program 2018. Galerija Klovićevi dvori

NEVENKA ARBANAS
Retrospektiva

4. 10. – 18. 11. 2018.

 Nakon velike retrospektive akademkinje Nives Kavurić-Kurtović održane 2016. godine, u 2018. otvara se retrospektiva hrvatske grafičarke i profesorice Nevenke Arbanas. Inspirirani ujednačenom kvalitetom njenih prostorno promišljanih grafičkih listova velikih formata, njenim znanjem i zalaganjem u smislu spoznavanja glavnih vrsta likovnog izražavanja (slikarstva i grafike, kiparstva i arhitekture) prateći je od početaka njena stvaralaštva, izložbe će obradit cjelokupno stvaralaštvo umjetnice što predano i savjesno pridonosi umjetničkim, edukativnim i stručnim spoznajama koje pregledno dokumentiraju činjenicu da njen opus smatramo izuzetnom vrijednošću koju valja dodatno promovirati.

Autorski tim izložbe: akademik Tonko Maroević, Nevenka Arbanas i muzejska savjetnica Koraljka Jurčec Kos pripremili su izbor radova (oko 350) za retrospektivu što će se održati od 4. listopada 2018. do 18. studenog 2018. u izložbenim prostoru prvoga kata Galerije. Izbor se zasniva na grafikama velikih formata (u dubokome tisku), što naglašavaju značaj praškog i pariškog ciklusa za cjelokupno stvaralaštvo umjetnice, kao i nova razmišljanja autorice o mediju grafike, odnosno nedovoljno vrednovanim i prepoznatim grafičkim tehnikama. Za likovnu publiku, uključivši umjetnike, a osobito studente umjetničkih akademija i povijesti umjetnosti, naročito je važan novi pogled kojim izložba dokumentira cjelokupno stvaralaštvo grafičarke rođene u Batini (Beli Manastir) 1950. g., uz dopunu do sad objavljenih biobibliografskih zapisa.

NIKOLA REISER – RETROSPEKTIVA

8. 11. 2018. – 3. 2. 2019.

U nastavku ciklusa retrospektiva posvećenih velikim hrvatskim umjetnicima čije opuse vrijedi iznova promotriti, revalorizirati te smjestiti njihov značaj u kontekst domaće, ali i europske povijesti umjetnosti, Galerija Klovićevi dvori priprema za studeni izložbu Nikole Reisera povodom stogodišnjice umjetnikova rođenja.

Slikarstvo Nikole Reisera u poslijeratnoj hrvatskoj umjetnosti zauzima značajno i zasebno mjesto. Iako generacijski pripada skupini hrvatskih umjetnika stasalih početkom pedesetih godina prošloga stoljeća koja je oslonivši se na iskustva avangardi s početka 20. stoljeća pribjegla novom, oslobođenom vidu umjetnosti kroz apstrakciju, Nikola Reiser ipak će slijediti svoj put i čitavoga života njegovati vlastiti, autentičan likovni izraz.

Retrospektiva će obuhvatiti sve faze umjetnikova stvaralaštva, a predviđeno je izlaganje oko 200 umjetnina (slika, crteža, grafičkih mapa). Izložbu će pratiti katalog s reprodukcijama izloženih djela te autorskim tekstovima akademika Tonka Maroevića, povjesničarke umjetnosti Ive Körbler i kustosice izložbe ispred Galerije Klovićevi dvori Danijele Marković.

VLADIMIR BECIĆ

6. 12. 2018. – 10. 3. 2019.

Galerija Klovićevi dvori za prosinac 2018. godine priprema retrospektivnu izložbu slikara Vladimira Becića, jedne od najznačajnijih osoba hrvatske moderne umjetnosti.

Autori izložbene koncepcije su prof. dr. sc. Zvonko Maković i kustosica Iva Sudec Andreis. Želja nam je u atraktivnom likovnom postavu autora predstaviti Becićeve slike ponovo okupljene u Zagrebu nakon više od trideset godina, koliko je prošlo od posljednje retrospektive, i s nekim novim detaljima i tumačenjima revalorizirati Becićev iznimno plodan i bogat opus. Prema autorskoj koncepciji izvršen je odabir djela iz mnogih nacionalnih, inozemnih javnih i privatnih zbirki koja će predstavili cjelovito Becićevo slikarstvo moderne hrvatske umjetnosti.

Od prethodne Becićeve retrospektivne izložbe prošlo je 35 godina, a u posljednjih se desetak godina pojavio čitav niz njegovih nikada pokazanih remek djela koja u bitnoj mjeri, uz novu interpretaciju ovoga opusa, mijenjaju predodžbu o tome slikaru, ali i hrvatskoj modernoj umjetnosti prve polovice prošloga stoljeća.

Vladimir Becić nije nipošto nepoznat umjetnik iz prve polovice prošloga stoljeća. Uz Miroslava Kraljevića, Josipa Račića i Oskara Hermana čini skupinu koja je udarila temelje moderne hrvatske umjetnosti, a vezujući se više za München i kasnije Pariz, nego za Beč. Stoga i naziv ovih umjetnika „Münchenska četvorica“ ima u našoj povijesti umjetnosti i kulturi općenito razloga po kojima ih se obično pamti. Josip Račić i Miroslav Kraljević dobili su svojim novim retrospektivnim izložbama unazad deset godina novo značenje za našu znanost i kulturu. Herman je također donekle obrađen, a mjesto i uloga Vladimira Becića ostala je potisnuta na marginu.

Tijekom Prvoga svjetskog rata Becić je boravio kao ratni reporter na bojišnicama u Srbiji i na jugu Balkana izvještavajući o ratnim zbivanjima francuske ilustrirane magazine („L’Illustration“). Tako se tim aspektom njegova djelovanja dobiva potpuno nova slika o Beciću koji će kasnije biti cijenjeni profesor Akademije likovnih umjetnosti, akademik i respektabilan građanski slikar.

Ovom izložbom Vladimira Becića želimo prikazati, pročitati i interpretirati na potpuno nov način, pri čemu novootkrivena djela i arhivska građa imaju važnu ulogu.