Prijavite se na radionice na e-mail: 𝗽𝗼𝗽𝗿𝗮𝘁𝗻𝗶𝗽𝗿𝗼𝗴𝗿𝗮𝗺.𝗵𝗱𝗹𝘂@𝗴𝗺𝗮𝗶𝗹.𝗰𝗼𝗺
14.6.2026.: 11 – 12:30
21.6.2026.: 11 – 12:30
Iako se monotipija svrstava u grafičke tehnike, njezin se postupak temelji na neposrednom slikanju bojom na matrici, dok se konačni rad ostvaruje procesom otiskivanja. Radionica će predstaviti osnovna obilježja ove tehnike te njezinu važnost u kontekstu dodira i preklapanja slikarskih i grafičkih postupaka. Sudionici će se kroz praktičan rad upoznati s procesom izrade monotipije i specifičnostima grafičkog otiska.
SAZNAJ VIŠE: Vida Meić rođena je 1991. godine u Čakovcu. Diplomirala je grafiku u klasi prof. Ines Krasić na Nastavničkom odsjeku na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu 2017. godine s pohvalom Summa Cum Laude. Dobitnica je brojnih nagrada od kojih valja izdvojiti nagradu Grafičke zbirke NSK, MSU nagradu i 2. HPB nagradu Salona mladih, Erste Grand Prix, nagradu “Ivan Kožarić” i Rektorovu nagradu. Samostalno izlaže od 2016. godine. Izlagala je na tridesetak skupnih izložbi. Radovi joj se nalaze u zbirci Muzeja suvremene umjetnosti, u Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice, u Muzeju Grada Rovinja te u zbirci Erste banke. Zaposlena je kao asistentica na Nastavničkom odsjeku na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje pohađa poslijediplomski doktorski studij.
PRETHODNE RADIONICE:
24.5.2026.: 12 – 13:30 sati
Slikari ne stvaraju uvijek samo kistom. Ponekad boju nanose grančicama, spužvama, tkaninom, rukama ili sasvim neočekivanim predmetima kako bi istražili trag, teksturu i površinu slike. Na izložbi ćemo promatrati radove umjetnika poput Fedora Fischera i Predraga Todorovića koji eksperimentiraju materijalima, slojevima i različitim načinima nanošenja boje. Njihove slike često djeluju kao da su nastale spontano, igrom i istraživanjem, a upravo ćemo to pokušati i sami.
Umjetnici mogu crtati olovkom, ugljenom, kredom ili tušem, a slikati akvarelom, temperom, akrilom ili uljem. Boju mogu nanositi debelo, tako da nastaju reljefni tragovi i teksture, ili tanko i prozirno, u slojevima. Površina slike može biti glatka, hrapava, sjajna ili mat, a ponekad umjetnici u rad uključuju i pijesak, tkaninu, papir ili prirodne materijale.
ZADATAK: Nakon vodstva kroz izložbu uz edukativnu knjižicu, na kojoj ćemo promatrati kako umjetnici grade površinu slike, kakve tragove ostavljaju različiti materijali i kako tekstura može postati važan dio umjetničkog rada, na radionici ćemo stvarati vlastitu sliku bez korištenja klasičnog kista. Umjesto njega koristit ćemo razne predmete i materijale: spužve, grančice, foliju, vilice, mrežice, lišće, konop, autiće, pijesak i druge neočekivane alate.
Svaki sudionik morat će koristiti najmanje pet različitih tekstura ili alata te istražiti kakve tragove oni ostavljaju na papiru. Razmislite: može li predmet koji svakodnevno koristimo postati slikarski alat? Kakav trag ostavlja? Kakvu atmosferu ili osjećaj stvara?
SAZNAJ VIŠE: Tekstura je način na koji površina nekog umjetničkog djela izgleda ili djeluje pod prstima – može biti glatka, hrapava, mekana, reljefna ili sjajna. Mnogi suvremeni umjetnici istražuju upravo površinu slike i način na koji tragovi materijala mogu prenijeti emociju, pokret ili atmosferu. Ponekad je sam trag važniji od motiva koji prikazuje.
31.5.2026.: 12 – 13:30 sati
Kolaž je umjetnička tehnika u kojoj se slika stvara spajanjem različitih materijala: papira, fotografija, novina, tekstila, ambalaže ili drugih pronađenih fragmenata. Umjetnici kombiniraju boje, teksture i izrezane dijelove kako bi stvorili potpuno novu cjelinu i novo značenje.
Nakon vodstva kroz izložbu uz edukativnu knjižicu, na kojoj ćemo promatrati radove umjetnika s Bijenala slikarstva te istražiti kako se motivi, detalji i ideje mogu reinterpretirati kroz kolaž, na radionici ćemo se pozabaviti vlastitim kolažima. Umjetnici ponekad koriste kolaž kako bi spojili stvarnost i maštu, svakodnevne predmete i umjetnost, prošlost i sadašnjost. Izrezani fragment može promijeniti značenje kada ga stavimo u novi kontekst.
ZADATAK: Na izložbi ćemo promatrati boje, oblike, motive i detalje na slikama umjetnika te razmišljati kako ih možemo reinterpretirati u vlastitom radu. U radionici ćemo stvarati kolaže kombinirajući izrezane fotografije, papire, teksture i crtež. Sudionici će pokušati prenijeti atmosferu ili motiv nekog rada s izložbe, ali na svoj način – spajanjem različitih fragmenata u novu priču ili novu sliku. Razmislite: što se događa kada dio jedne slike spojimo s nečim potpuno drugačijim? Može li kolaž postati nova stvarnost?
SAZNAJ VIŠE: Kolaž dolazi od francuske riječi coller, što znači lijepiti. Ovu su tehniku posebno popularizirali umjetnici početkom 20. stoljeća poput Pabla Picassa i Georgesa Braquea, koji su u slike počeli uključivati novinski papir, tapete i svakodnevne predmete. Kolaž nam pokazuje da umjetničko djelo može nastati i od sasvim običnih stvari koje nas okružuju.
Uz kreativne radionice i stručna vodstva za djecu i mlade, HDLU organizira i stručna vodstva za odrasle:

Saznajte više na stranici HDLU.