Izložba SERGIJE GLUMAC / retrospektiva [11. 11. 2021. – 16. 1. 2022.]

Autorica stručne koncepcije izložbe i izbora radova: dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić
Kustosica izložbe: Ana Medić, muzejska savjetnica
Izložba otvorena: 11. 11. 2021. – 16. 1. 2022.
Izložba je za javnost otvorena od 12.11.2021. od 11 sati!
IZLOŽBENI PROSTOR: 2. kat

Sergije Glumac (1903.- 1964.) jedan je od ključnih protagonista hrvatske likovne scene u prvoj polovini 20. stoljeća koji je djelovanjem na različitim područjima značajno pridonio povijesti hrvatske grafike, grafičkog dizajna i scenografije. Glumčeva prisutnost u hrvatskoj povijesti umjetnosti, recepcija njegova djela i doprinosa bila je sporadična i fragmentarna. Povjesničari umjetnosti koji su pisali o pojedinim segmentima umjetnikova opusa bavili su se manjim brojem radova, a najveći dio Glumčeve bogate i raznolike ostavštine ostao je u potpunosti nepoznat javnosti, ali i stručnim krugovima. Unatoč tomu, već su i malobrojni poznati radovi – pojedini grafički listovi, mape Le Metro i Beton, skice za avangardno kazalište i nekoliko antologijskih plakata dali naslutiti da je riječ o istaknutom predstavniku hrvatske avangardne scene 1920-ih i pioniru domaćega grafičkog dizajna.

Sergije Glumac školovao se i formirao u vodećim europskim metropolama (Berlinu, Parizu) gdje je upoznao suvremene tendencije u različitim domenama umjetničkog stvaralaštva – od progresivnih ideja vodećih protagonista avangardnog filma i kazališta i inovativnih radova ključnih predstavnika europskoga modernog grafičkog oblikovanja do kubističkog vokabulara Andréa Lhotea i doprinosa aktualnih strujanja na onodobnoj likovnoj sceni (konstruktivizma, nadrealizma itd.).

Tijekom 1920-ih  i 1930-tih stvorio je prepoznatljiv vizualni leksik i realizirao grafička i slikarska djela koja su vrijedan doprinos raznolikim tendencijama koje se javljaju na hrvatskoj likovnoj sceni – od kubizma, ekspresionizma i nadrealizma do art décoa i realizama dvadesetih. Njegove skice za scenografije i kostime nastale tijekom boravka na relaciji Berlin – Zagreb – Pariz (1923.-1926.) nadilaze lokalne okvire i pripadaju matici avangardnih strujanja koja su obilježila prvu polovinu 1920-tih i redefinirala poimanje kazališne umjetnosti. Krajem 1920-tih i tijekom 1930-tih imao je važnu ulogu u implementiranju i širenju modernoga grafičkog dizajna. Djelujući samostalno i u sklopu Zavoda za znanstveno proučavanje reklame i umjetničku reklamnu produkciju Imago, unaprijedio je vizualne komunikacije u Hrvatskoj i pridonio visokom stupnju grafičkog oblikovanja realizirajući oglase, reklamne kampanje i plakate utemeljene na dobrom poznavanju dometa reklamne znanosti  i aktualnih svjetskih trendova.

Promjene koje su zahvatile hrvatsko društvo nakon Drugog svjetskog rata odrazile su se i na umjetnički jezik koji u slučaju Sergija Glumca više nema eksperimentalni karakter prijeratnog vremena. Poslijeratno razdoblje rekonstrukcije modernizma, nakon kratke socrealističke etape, sve do sredine pedesetih prati stalna napetost i polemika između tradicionalnog izraza, koji nastoji ostvariti kontinuitet s predratnom nacionalnom tradicijom, i s druge strane, one struje koja zahtijeva eksperiment i kolektivnu akciju u projektu budućnosti Jugoslavije. U tom napetom ideološkom trenutku Glumčev poslijeratni grafički dizajn nastaje na tradiciji ranijeg razdoblja, koje mu osigurava kontinuitet vezan uz modernističku tradiciju nacionalne umjetnosti i  nakon Drugog svjetskog rata.

Iscrpan uvid u Glumčevu ostavštinu koju je istražila dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić omogućio je rekonstruiranje njegova širokog opusa, kao i revalorizaciju poznatih i identificiranje novih aspekata Glumčeva opusa. Tako npr. veliki korpus kubističkih radova i crtež koji predstavlja prvi do sada poznat primjer nadrealizma u Hrvatskoj, upozoravaju na potrebu redefiniranja povijesti kubizma i nadrealizma u Hrvatskoj. Njegov iskorak u smjeru apstraktnog kazališta, svedenog na igru oblika na sceni analogni su tadašnjim eksperimentima ključnih protagonista kazališne avangarde s kojima je Glumac izlagao na International Theatre Exposition 1926. u New Yorku, na kojem se okuplja svjetska avangardna elita. U umjetničkoj grafici, brojnim crtežima i reklamnim kampanjama nerijetko je koristio postupke svojstvene filmu – naglašene rakurse, filmsko kadriranje i osvjetljenje, razvijanje diskontinuirane narativne linije  montažnim skokovima, itd. dok je u grafički dizajn unosio  vizualni jezik koji je derivirao iz visoke umjetnosti.

Izložba SERGIJE GLUMAC/ retrospektiva nastojat će kroz autorski izabrane umjetničke radove, artefakte i dokumentarnu građu i njihovu kontekstualizaciju sagledati sve vrijednosne, kulturne i umjetničke dosege ovog umjetnika koji svojim opusom rasvjetljava širu sliku događanja u europskoj povijesti umjetnosti i kulturi 20. stoljeća. Oko 400 umjetnikovih radova, koji su za ovu izložbu prikupljeni iz relevantnih hrvatskih muzeja i galerija i brojnih privatnih kolekcija obuhvatit će gotovo sve segmente Glumčeva predmeta interesa unutar širokog kulturološkog horizonta njegova djelovanja.