Grafička mapa Ukrajinska rapsodija

Kustosice: Iva Sudec Andreis i Anamarija Komesarović
Izložbeni prostor: podrum
Ulaz: nema naplate ulaznica

Izložba Grafičke mape Ukrajinska rapsodija  nastala je na inicijativu gospodina Bože Biškupića kojom obilježava jubilarnu 50. obljetnicu izdavačke djelatnosti Zbirke Biškupić.

Grafička mapa Ukrajinska rapsodija objavljena je 24. travnja 2022. godine u  Zagrebu u ediciji Zbirke Biškupić koju je 1972. godine osnovao i od tada uređuje i grafički oblikuje Božo Biškupić. Stihove su napisali Luko Paljetak i Taras Ševčenko. U svakom primjerku nalazi se 14 grafičkih listova otisnutih u tehnikama Hayter, suhe igle, bakropisa, akvatinte i linoreza sljedećih autora: Nevenke Arbanas, Gordane Bakić, Tomislava Buntaka, Igora Čabraje, Maje S. Franković, Svjetlana Junakovića, Matka Mijića, Frane Para, Dimitrija Popovića, Zdenke Pozaić, Mirana Šabića, Ivice Šiška, Zlatana Vrkljana i Josipa Zankija. Grafike su otisnute u ateljeima umjetnika i na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izdanje urednički potpisuje Tomislav Buntak.

Točno dva mjeseca od izbijanja rata u Ukrajini, 22. travnja 2022. godine, priređena je mapa Ukrajinska rapsodija u izdanju Zbirke Biškupić. Gospodin Božo Biškupić, bivši ministar kulture, kolekcionar i nakladnik koji ove godine obilježava 50 godina izdavačke djelatnosti Zbirke, bibliofilskog izdavaštva i suradnje s umjetnicima, ponajprije grafičarima, te koji je od 1972. godine objavio i uredio više od 140 grafičkih mapa i knjiga te brojne monografije suvremenih hrvatskih umjetnika, potaknut recentnim događajima i pogođen strahotama želio je iskazati našu brigu i suosjećanje s narodom Ukrajine, isto kao i 1991. godine kad je izdao mapu Help Croatia, Hrvatska 1991. Hrvatski i strani likovni umjetnici i pjesnici, povjesničari i filozofi, njih ukupno 44, na sebi su svojstven način tada iskazali solidarnost s patnjom naše domovine.

Ovaj je puta Biškupić pozvao našega genijalnog pjesnika Luka Paljetka da u imaginativnom dijalogu s jednim ukrajinskim pjesnikom napiše poemu o ratu u Ukrajini. Paljetkov izbor bio je progonjen i proslavljen ukrajinski pjesnik i slikar Taras Ševčenko, rođeni kmet i sluga na dvoru koji je kasnije otkupljen od svog gospodara i koji je u prvoj polovici 19. stoljeća branio ideju samostalnosti Ukrajine te često dočaravao borbu ukrajinskog naroda protiv nacionalnog ugnjetavanja, progovarao o patnjama, ropstvu, bremenitoj povijesti, ali i o slobodi i slavi ukrajinskoj. Ševčenko u svojoj autobiografskoj poeziji, koju je Paljetak i prevodio, progovara kao prorok, on jest prorok, deklamator, ikonička figura, paradigma nacionalnog mučenika, vječno svjetlo na putu ukrajinske ideje i identiteta. U ovoj nadahnutoj poemi moćni Ševčenkovi stihovi iz Kobzara, najpoznatije njegove zbirke pjesama, suprotstavljeni su Paljetkovim refleksijama o slobodi. Oni su poput srednjovjekovnih trubadura glas naroda, pravde i istine, borci koji u duhovnoj konkordanciji rime koriste kao oružje.

Oduševljen nastalom Paljetkovom pjesmom, Biškupić je pozvao 14 umjetnika da grafičkim listovima daju svoj osobni pečat, likovnim sredstvima optuže, protestiraju i transformiraju osjećaj doživljenoga u umjetničko djelo. Mnogi od njih pokazali su svoju humanost i u vrijeme Domovinskog rata donirajući svoja umjetnička djela za razne aukcije namijenjene prikupljanju sredstava za stradale, za djecu, za ratom uništene spomenike kulture. Domovina je bila adresat njihovih najdubljih misli, a u ovom je trenutku, kao i prije 30 godina, silna magma njihovih osjećaja usmjerena na optužbu gorke realnosti. Jer oblikovanje i izražavanje, pretakanje osjećaja u grafičku matricu i otisak, u oblik, znak, trag i boju način je izlaza. Umjetnost sigurno neće umanjiti ovo jezovito dezintegrirano stanje kojem svjedočimo, neće smanjiti ljudsku patnju, neće spasiti svijet ni okončati rat, ali može pomoći da zastanemo, razmislimo i pronađemo nadu. Možda će nam izoštriti pogled, upozoriti na loše, na propuste, djelovati na savjest i tako pomoći u procesu zacjeljenja i oporavka.